Objavljeno: 21.05.2015.
Fotografijom koja prikazuje kardinala Josipa Bozanića kako na Bleiburškom polju predvodi molitvu velikoga mnoštva za žrtve bleiburške tragedije otvara se čitateljima novi broj Glasa Koncila, 21. u tekućoj godini, koji je izišao na 40 stranica s nadnevkom nedjelje 24. svibnja.
Osim izvještaja o bleiburškoj komemoraciji koji započinje na naslovnici, a u nastavku donosi i izjave trojice sudionika skupa, Glas Koncila na 3. stranici prenosi cjelovitu propovijed kardinala Bozanića. Upravo je u kardinalovoj propovijedi Glas Koncila pronašao poruku koju je istaknuo u naslovu na naslovnici: "Opraštamo i tražimo oprost - to je put obnove hrvatskoga zajedništva".
U naslovu kardinalove propovijedi na 3. stranici istaknuta je pak poruka da je "potreban odmak i otklon od ideologija dvadesetoga stoljeća". A tu su i riječi: "Dok je 1945. godine za zemlje zapadne Europe nastupilo oslobođenje od totalitarističkih ideologija zla, u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama srednje i istočne Europe, došlo je do zamjene jednoga režima drugim, jedne totalitarističke vlasti drugom, dotadašnji nacifašizam zamijenio je komunizam."
"Očitovan nepokoriv duh" - tim je riječima naslovljen komentar urednika Glasa Koncila mons. Ivana Miklenića koji je povod za svoje promišljanje također pronašao u bleiburškoj komemoraciji. Svoj tekst mons. Miklenić započinje pozivom kardinala Bozanića da se "otvorimo budućnosti" te da put obnove započinje opraštanjem i traženjem oprosta. Urednik ističe važnost činjenice da je, nakon drugačijeg odnosa nositelja vlasti, "formalno najviša državnička funkcija, koja ima autoritet i legitimitet neposrednih izbora, bila pokrovitelj nad tom komemoracijom". U činjenici da je do sada u Bleiburgu bilo najviše ljudi urednik vidi "znak da popuštaju spone straha".
"Duh zajedništva koji se osjetio na Bleiburškom polju ove godine, kao i poruke koje su na toj komemoraciji izrečene, postaju znak koji obvezuje i političare i medije i opću javnost i prekretnička točka nakon koje više nikada ne će biti moguć povratak u smišljene komunističke obmane; taj duh je nepokoriv i usprkos svim zaprjekama taj duh će odnijeti konačnu pobjedu", piše između ostaloga u komentaru urednik Miklenić.
Bleiburška komemoracija, kao povod za prisjećanje na cjelokupnu tragediju koja se je događala u Hrvatskoj nakon završetka Drugoga svjetskoga rata, potaknula je udrugu "Hrvatski križni put" na organizaciju okrugloga stola u Zagrebu, na kojemu su sudjelovali domaći (dr. Ivo Banac, dr. Ivan Šerc, biskup Vlado Košić, dr. Zlatko Hasanbegović) i strani (grof Nikolaj Tolstoj iz Londona i dr. Jože Dežman iz Ljubljane) predavači, a Glas Koncila je o skupu donio iscrpni izvještaj. Za razliku od Hrvatske, u BiH ima više povjerenstava koje se bave istraživanjem još uvijek neistraženih grobišta sa žrtvama iz spomenutog razdoblja, a jedno od njih prikazano je u novome broju Glasa Koncila.
Nadalje, tjednik donosi prvi dio novoga povijesnoga feljtona koji govori o bleiburškoj tragediji i križnim putovima. Autor feljtona je dr. Anđelko Mijatović.
Osim događanja vezanih uz Bleiburg, od izvještaja o događanjima u Crkvi u Hrvatskoj koje donosi Glas Koncila ističe se onaj o predstavljanju financijskoga izvještaja Dubrovačke biskupije, o održavanju Teološkoga dana ("Dies theologicus") na KBF-u u Zagrebu kojemu je tema bila sinodalnost, kao i o danu KBF-a u Splitu. U Palači HAZU-a u Zagrebu održan je simpozij u povodu 300. obljetnice obrane Sinja - događaju iz kojega je izniklo štovanje Gospe Sinjske kao i glasovita Sinjska alka. Opširan izvještaj sa simpozija također je objavljen u Glasu Koncila.
U nedjelju 17. svibnja papa Franjo je u Vatikanu kanonizirao četiri nove svetice, redovnice Mariju Alfonsinu Danil Ghattas, Mariju od raspetoga Isusa Baouardy, Ivanu Emiliju (Jeanne Emilie) de Villeneuve i Adelaidu (Adelaide) Brando. Prve dvije svete redovnice su Palestinke, pa je događaju zajedno s brojnim kršćanima Arapima nazočio i palestinski predsjednik Mahmoud Abbas. Događaj, o kojemu se izvještaj može pročitati u novome broju, veliko je ohrabrenje za kršćane na čitavom Bliskom istoku, posebno u onim zemljama gdje su izloženi brutalnim progonima.
U redovitom intervjuu u novome broju Glasa Koncila progovara dugogodišnji sudac i odvjetnik, danas u mirovini, Božidar Jovanović. Sugovornik koji je u svojoj karijeri radio na nekim glasovitim slučajevima kao što su Labrador te ubojstva obitelji Zec i Brune Bušića, govori o aktualnom stanju u sudstvu i o (ne)vladavini prava u Hrvatskoj, o često složenim problemima koje u konačnici na svojoj koži osjećaju hrvatski građani.
Reportaža u novome broju čitatelje vodi u Vrbnik na otoku Krku, u župu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Dok je tekući broj odlazio u tiskaru, zagrebačkim su se ulicama prolamali zvuci "norijade". A mladi suradnici Glasa Koncila su, u rubrici "Mladi mladima", potaknuti završetkom jednoga razdoblja u životu maturanata i početkom novoga, priredili za svoje vršnjake niz promišljanja o zrelosti.
U rubrici posvećenoj Godini posvećenoga života predstavio se je, u tekstu pod naslovom "Tko će naslijediti toga mladića", isusovac o. Stjepan Fridl, javnosti zacijelo najpoznatiji kao glavni urednik Radio Marije. Kad je riječ o doprinosu redovništva općemu dobru, napose kulturi i znanosti, Glas Koncila u novome broju donosi kraću reportažu iz franjevačkoga Malakološkoga muzeja u Makarskoj.
Novi broj nudi promišljanje u povodu 500. obljetnice rođenja Terezije Avilske, velike svetice i mističarke, prve žene u povijesti Crkve koja je proglašena crkvenom naučiteljicom. Prvi dio promišljanja bavi se fenomenom kršćanske mistike.
U "produženom" izdanju na 40 stranica našla je mjesto i rubrika "Drugačiji su među nama", koja ovoga puta predstavlja životni i duhovni put Ane Mandić iz Donje Vrbe pokraj Slavonskoga Broda. Zbog anomalije krvnih žila sugovornica mora živjeti u invalidskim kolicima. Za to je saznala s 14 godina. Ipak je Ana, koja je danas udovica, u duhu ostala stajati, zasnovati skladni brak...
Rubrika "Put u slobodu" govori o ovisnosti klađenja. Kao stručnjak za liječenje ovisnosti u prilogu se javlja dr. Zoran Zoričić, a o pronalasku puta iz ovisnosti klađenja u slobodu svjedoči Robert Tomić iz Posušja. (GK)
