Brzo nakon osnutka biskupije u Zagrebu (oko 1094. god.) počelo se s gradnjom stolne crkve u prelaznom romaničko-gotičkom stilu. Gradnja je trajala dugo te je tek 1217. godine bila završena i posvećena. Uskoro je ona teško postradala za provale Tatara (1242. god.), ali ju je već biskup Timotej (1263-1287) počeo temeljito obnavljati u gotskom stilu. Obnova je nastavljena u 14. i 15. stoljeću. U 16. stoljeću katedrala je utvrđena zidinama i kulama, a u 17. stoljeću dobiva svoj masivni renesansni toranj.
Požari i navala neprijatelja više su je puta oštećivali, ali najteži udarac ju je zadesio u potresu 1880. godine. Nakon potresa provedena je temeljita obnova katedrale u neogotičkom stilu (1880-1906), po nacrtima graditelja F. Schmidta i pod vodstvom Hermanna Bolléa. Tada je zagrebačka prvostolna crkva dobila svoj današnji oblik s dva vitka tornja, visokim krovištem, novim stupovima u svetištu i oltarima koji su zamijenili one barokne iz 18. stoljeća.
Umjesto starih grobnica biskupa i velikaša sagrađena je nova grobnica za zagrebačke natpastire iza glavnog oltara. Uz druge velikane, tu počivaju i hrvatski mučenici Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan kojih su kosti ovamo prenesene 1919. godine iz Bečkog Novog Mjesta (Wiener Neu Stadt), Ivan Antun Zrinski, Eugen Kvaternik itd. U njoj su sahranjena i posljednja tri zagrebačka nadbiskupa: stožernici bl. Alojzije Stepinac, Franjo šeper i Franjo Kuharić.
|
1093/94. Osnutak zagrebačke biskupije. |
|
1102. Vjerojatni početak gradnje katedrale |
|
1217. Dovršena gradnja u prijelaznom romantičkom stilu. Posveta katedrale. |
|
1242. Provala Tatara i katedrala je gotovo pretvorena u ruševinu. |
|
1254-1284. Biskup Timotej gradi novu katedralu u gotičkom stilu. Izgrađen je istočni dio. |
|
1356-1433. Nadograđeni su svodovi zapadnog dijela crkve i donji dijelovi dvaju zvonika u gotičkom stilu. |
|
1500-1510. U sve tri lađe zapadnog dijela crkve izgrađeni su jednako visoki svodovi a između zvonika izgrađen je kor za pjevače. |
|
1624-1645. Katedralu su zahvatila dva velika požara i veoma je oštetili. Slijedi obnova i gradnja južnog renesansnog zvonika, koji je ujedno bio i promatračnica. Radove izvodi majstor Ivan Albertal. |
|
18. st. Gotička katedrala postupno dobiva barokni namještaj (propovjedaonicu, 32 oltara, itd.). |
|
1852. Zagrebačka biskupija postaje nadbiskupijom. |
|
1880. Veliki potres u Zagrebu srušio je svodove u katedrali, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. |
|
1880-1902. Obnova katedrale. Radove izvodi graditelj Hermann Bollé iz Kölna. Katedrala s dva visoka zvonika izvana i vitkim stupovljem iznutra dobiva današnji neogotički izgled. |
