O Ivanu Bakaču, nasljedniku biskupa Luke Baratina svi naši povijesnici pišu da je bio biskupom od 1514. do 1518. godine. Buturac čak tvrdi da ga je papa potvrdio tek 1518. I „tada se istom mogao posvetiti za biskupa“. On je ondje pokušao pobiti Eubelovu „zabilježbu o Ivanu u arhivu Svete Stolice 9. svibnja 1511.“.
Tvrdeći da on onda još nije bio biskup, već samo klerik s nižim redovima, te kraljev
secretarius et consiliarius, Krčelić, a za njim Farlati i Buturac tvrde da je on bio nećak kardinala Tome Bakača, te titelski i ostrogonski prepozit ostrogonskog primasa. Nema razloga sumnjati u to. I prezime im je isto. Krčelić, Farlati i ostali tvrde da je on bio premlad i da zbog toga nikad nije preuzeo upravu nad zagrebačkom biskupijom. Doista, o njegovoj upravi biskupijom nema nikakva traga. Nijedan arhivski dokument ga ne spominje.
Činjenicu da on nije nikada preuzeo vlast u biskupiji u svoje ruke izričito spominje papa Leon X. u buli imenovanja Šimuna Erdodyja 1518. godine. Zašto Ivan Bakač nije preuzeo biskupiju? Na to je teško odgovoriti. Ipak, čini se da je on bio samo igračka u rukama strica kardinala Tome koji je stvarno imao u rukama gubernaturu biskupije.
O Ivanu Bakaču postoji još samo jedan sumnjiv podatak. Krčelić, naime, prenosi zapis Rafaela Levakovića prema kojem je Ivan Bakač pokopan u stolnoj crkvi u Zagrebu. Levaković je vidio grobni kamen s natpisom: „Grob presvijetlog i prečasnog gospodina, gospodina Ivana Erdödi“, izabranog jegarskog, nekoć zagrebačkog biskupa. Koji je umro 13. kolovoza godine Gospodnje 1526. u 37. godini dobi svoje.
Izvor: Lukinović, A. (1995) Ivan Bakač. U: F. Mirošević, ur.
Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 229-231.
