HR
Adresa: Vlaška ulica 38, p.p. 5, 10000 Zagreb
Telefon: +385 1 2117 624
E-adresa: kbf@kbf.unizg.hr
Internetska adresa: www.kbf.unizg.hr
Veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta: nadbiskup zagrebački mons. Dražen Kutleša
Dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta: o. d. dekana prof. dr. sc. Mario Cifrak
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu slijedi razvoj filozofsko-teoloških studija koje je u prvoj polovici 13. stoljeća u glavnom gradu Hrvatske pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić. Jedan od njegovih nasljednika, blaženi Augustin Kažotić, osnovao je početkom 14. stoljeća katedralnu školu s odsjecima »slobodnih umijeća« i teologije s naglaskom na studiju svetopisamskih, patrističkih i skolastičkih tekstova.
Poslijetridentsko sjemenište Jurja Draškovića s humanističkom školom kao i isusovački kolegij na Gradecu vodili su k uspostavi Akademije 1662. godine, koju je car i kralj Leopold I. posebnom poveljom od 23. rujna 1669. godine upisao u generalne studije zemalja habsburške krune s pripadnim sveučilišnim pravima i povlasticama. Carsku povelju je 3. studenoga 1671. godine ratificirao Hrvatski sabor »salvis tamen iuribus et libertatibus Regni in suo vigore permanentibus«. Program iz 1673. godine predviđa teorijski i praktični dio studija na katedrama filozofije, dogmatske i moralne teologije, uz koje se postupno organiziraju katedre kanonskog prava, kontroverzistike, biblijskih jezika, crkvene povijesti i govorništva.
Godine 1773., kad je ukinuta Družba Isusova, katedre koje su vodili isusovci preuzeli su biskupijski svećenici. Te je godine na fakultetu studiralo 237 svećeničkih kandidata. Reskriptom carice Marije Terezije iz 1776. godine bio je uređen sustav visokog školstva u Hrvatskoj te je osnovana Kraljevska akademija znanosti s tri fakulteta: filozofskim, bogoslovnim i pravnim.
Od 1784. godine Bogoslovni fakultet djeluje u okviru Zagrebačkog sjemeništa na Kaptolu, u kojem, uz postojeći teološki, nadbiskup Juraj Haulik 1853. godine otvara i dvogodišnji filozofski studij.
Na sjednici Hrvatskoga sabora 11. ožujka 1869. godine izglasan je zakonski članak »ob utemeljenju sveučilišta u glavnom gradu Zagrebu« kojim se »Vladi zemaljskoj nalaže, da učini shodne korake, da se nadbiskupski licej zagrebački preustroji u fakultet teologijski«.
»Prilozima cijelog naroda hrvatskoga« u Zagrebu je 1874. godine osnovano moderno Hrvatsko sveučilište, koje po ustrojnom zakonu od 5. siječnja iste godine i po otpisu cara Franje Josipa I. od 5. travnja 1874. godine »ima otvoriti potpuni (četverogodišnji) bogoslovni fakultet«.
Značajna reorganizacija nastavnog plana Bogoslovnog fakulteta provedena je 1935. godine u skladu sa zahtjevima apostolske konstitucije Deus scientiarum Dominus. Novu Ratio studioroum 1937. godine potvrdila je Kongregacija za sjemeništa i sveučilišta, čime se Bogoslovni fakultet u Zagrebu izjednačio s crkvenim sveučilišnim ustanovama u svijetu koje je priznala Sveta Stolica.
Godine 1952. Vlada NR Hrvatske donijela je rješenje o ukidanju Rimokatoličkog bogoslovnog fakulteta kao jednog od fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čime je de facto, ali ne i de iure on prestao biti sastavnim dijelom Sveučilišta u Zagrebu te je sljedećih 38 godina nastavio djelovati, na temelju povijesnog i stečenog prava, isključivo kao crkvena visokoškolska ustanova.
Godine 1990. Izvršno vijeće Sabora Republike Hrvatske proglasilo je ništavnim rješenje Vlade NRH iz 1952. godine. Tim rješenjem svi akti Rimokatoličkog bogoslovnog fakulteta (diplome, imenovanja profesora i sl.) koji su od 1952. do 1990. godine vrijedili samo pro foro ecclesiastico, postali su valjanima također pro foro civili.
Ugovor o položaju i djelovanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta u sastavu Sveučilišta u Zagrebu potpisali su 11. ožujka 1996. godine prof. dr. sc. Marijan Šunjić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Franjo Šanjek, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta, akademik Vlatko Pavletić, predsjednik Sabora Republike Hrvatske i kardinal Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup i veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta.
Od svog osnutka studij teologije bio je namijenjen isključivo svećeničkim kandidatima. Godine 1961., na prijedlog Biskupske konferencije Jugoslavije, osnovan je Katehetski institut radi vjerske izobrazbe redovnica koje su u to vrijeme preuzimale održavanje vjeronauka u župama. Od iste godine na Katehetski institut upisuju se i studenti laici.
Do 1998. godine KBF je djelovao u prostorima Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa, kada se seli u vlastiti prostor u Vlaškoj ulici 38.
U sklopu KBF-a Sveučilišta u Zagrebu od 1995. godine djeluje i Područni studij Teologije u Rijeci, koji s izvođenjem nastave prestaje s krajem ak. god. 2023./2024., a od ak. god. 2020./2021. više ne upisuje nove studente.
