Alojzije Viktor Stepinac rodio se 8. svibnja 1898. u Brezarićima, kao peto dijete Josipa i Barbare. Godine 1909. obitelj Stepinac preselila se u Krašić. Poslije završene osnovne škole, na preporuku župnika, nastavio je gimnazijske studije kao pitomac Nadbiskupskog orfanotrofija u Zagrebu.
Nakon šestog razreda (1915.) stupio je u Nadbiskupsko sjemenište na Kaptolu. Kao klerik isticao se ozbiljnošću. Kao član Germanicuma, 1924. upisuje filozofsko-teološki studij na rimskoj Gregoriani. Za svećenika je zaređen 16. listopada 1930. Nakon trogodišnje službe nadbiskupskog ceremonijara i bilježnika Duhovnog stola u zagrebu, papa Pio XI. imenovao je dr. Alojzija Stepinca nadbiskupom-koadjutorom sa pravom nasljedstva.
Poslije smrti nadbiskupa Bauera (7. prosinca 1937.), Stepinac preuzima upravu prostrane zagrebačke dijeceze, a malo za tim postaje i predsjednik Biskupske konferencije Jugoslavije. Nadbiskup Stepinac je 20. studenoga 1952. imenovan, a 12. siječnja 1953. kreiran kardinalom.
Susretljivost prema siromašnima i ljubav prema onima koji trpe neodvojive su komponente Stepinca nadbiskupa i pastira. Na njegov poticaj, 25. studenoga 1931. utemeljuje se Caritas zagrebačke nadbiskupije. Zalagao se za jedinstvo Hrvatskog katoličkog pokreta, a bio je i neumoran propovjednik. Nadbiskup Stepinac bio je vrlo aktivan u pomaganju Židovima, te ustrajan u borbi protiv svih vrsti rasnih diskriminacija.
U tragičnim zbivanjima sloma hrvatske države i u razdoblju komunističke diktature nadbiskup Stepinac ostaje neustrašiv pastir spreman život svoj položiti za ovce svoje.
Izvor: Batelja, J. i Šanjek F. (1995) Alojzije Stepinac. U: F. Mirošević, ur.
Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 495-500.
Više o bl. Alojziju Stepincu pročitajte
OVDJE
