Sinoda

Najava Sinode i predpripremno razdoblje
 
Na blagdan bl. Alojzija Stepinca, 10. veljače 2002., predvodeći euharistijsko slavlje u zagrebačkoj prvostolnici zagrebački nadbiskup mons. Josip Bozanić svoju homiliju završio je najavom održavanja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Cijeloj Crkvi zagrebačkoj ukazao je na razloge sazivanja Sinode, crkvene i društvene okolnosti koje predstavljaju nove izazove za kršćanski život, pojasnivši značenje Sinode i ciljeve njezina sazivanja. Najava Sinode dogodila se o sto pedesetoj obljetnici uzdizanja Zagrebačke biskupije na razinu nadbiskupije i uspostavu Metropolije.

Odredivši da pripremno razdoblje Sinode službeno započne s početkom naredne pastoralne godine, mjesece koji su tome prethodili (veljača - rujan 2002.) Nadbiskup je naznačio kao »predpripremno razdoblje«. Svrha tog razdoblja bila je, uz planiranje i osmišljavanje pripreme Sinode, različitim nastojanjima senzibilizirati nadbiskupijsku zajednicu za događaj Sinode tumačenjem pojma »sinode« i svrhe njezina sazivanja, te pojašnjavanjem zadaće i odgovornosti vjernika u pripremi i odvijanju Sinode.
 
Pripremno razdoblje
 
U pripremnom razdoblju, koje je započelo u jesen 2002. godine, veliki naglasak stavljen je na animiranje svih vjerničkih struktura za sudjelovanje u pripremi Sinode, a u skladu s Uputom o biskupijskim sinodama Kongregacije za biskupe i Kongregacije za evangelizaciju naroda iz 1997. godine koja predviđa tri različita vida pripreme sinode: duhovni, katehetski i informativni. Tome treba pridodati i organizacijski vid pripreme te nadbiskupijsko savjetovanje, a u kojima su svi članovi Božjega naroda mogli iznijeti prijedloge i mišljenja o pitanjima i temama Sinode. U svrhu prepoznatljivosti razdoblja pripreme i odvijanja Sinode u Zagrebačkoj nadbiskupiji sastavljeni su Molitva za Sinodu i Himan Sinode, odabrano je geslo te izrađen logo Sinode.

Početkom pripremnog razdoblja Sinode uspostavljena su glavna tijela za pripremu Sinode: Središnje pripremno povjerenstvo i Tajništvo za pripremu Sinode, a generalnim tajnikom za pripremu Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije imenovan je vlč. mr. Tomislav Markić, svećenik Zagrebačke nadbiskupije koji je tu službu obnašao od 7. kolovoza 2002. do 5. siječnja 2011. godine. Središnje pripremno povjerenstvo bilo je glavno tijelo zaduženo za planiranje, programiranje, koordiniranje i praćenje tijeka pripreme Sinode. Povjerenstvo je održalo ukupno jedanaest sjednica od 27. siječnja 2003. do 17. siječnja 2011. godine.
 
Nadbiskupijsko savjetovanje
 
Nadbiskupijsko savjetovanje i analiza pastoralnog djelovanja Zagrebačke Crkve u pripremi Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije provedeni su u dva dijela, u granicama tadašnje Zagrebačke nadbiskupije koje su uključivale i župe današnje Sisačke i Bjelovarsko-križevačke biskupije. U tom procesu svi članovi Božjeg naroda mogli su očitovati svoje potrebe, iznijeti prijedloge i mišljenja o pitanjima i temama Sinode, raspravljajući po župama, dekanatima, u redovničkim i drugim vjerničkim zajednicama.

Nadbiskupovom pozivu na davanje prijedloga za Sinodu odazvale su se sve pozvane skupine te je do lipnja 2004. godine Tajništvo za pripremu Sinode zaprimilo ukupno 1.761 dopis s prijedlozima za Sinodu. Od kraja 2003. do lipnja 2004. godine provođena je detaljna i sustavna obrada prijedloga, analizom tema sadržanih u pojedinim spisima, te razvrstavanjem prijedloga prema ključnim riječima vezanima uz određena tematska područja. U obradi prijedloga, uz Tajnika Sinode, sudjelovalo je jedanaest volontera Sinode, uglavnom studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Iz 1.761 spisa izdvojeno je ukupno 6.033 pojedinačnih prijedloga. Navedeni prijedlozi razvrstani su u sedamnaest tematskih područja, oko kojih su formirane studijske skupine sa zadatkom izrade radnih listova s pitanjima za predsinodske rasprave u zajednicama vjernika u drugom dijelu nadbiskupijskog savjetovanja.

Radni listovi izrađeni su u vidu trodijelne podjele: prikaz crkvenog nauka s obzirom na temu, opis stanja u Nadbiskupiji, uključujući i prijedloge iz prvog dijela nadbiskupijskog savjetovanja te pitanja za raspravu u zajednicama vjernika.  Rezultat rada studijskih skupina i Redakcijske komisije su 123 radna lista iz sedamnaest tematskih područja. Time je započeo drugi dio nadbiskupijskog savjetovanja. Dekret o početku drugog dijela nadbiskupijskog savjetovanja zagrebački nadbiskup kard. Josip Bozanić donio je 11. prosinca 2005. odredivši da cijela 2006. godina u Zagrebačkoj nadbiskupiji bude u znaku predsinodskih rasprava u zajednicama vjernika.
  
Predsinodske rasprave
 
Predsinodske rasprave odvijale su se na svim razinama Crkve zagrebačke tijekom cijele 2006. godine, a u 2007. godini Tajništvo za pripremu Sinode organiziralo je nekoliko predsinodskih susreta za vjernike različitih struka i različitih područja društvenog djelovanja (zdravstvo, politika, mediji, sport, znanost). Predsinodski susreti kao novo iskustvo komunikacije, zajedništva i međusobnog obogaćivanja bili su prigoda da vjernici, vođeni učiteljskom riječi Crkve i razmatrajući sadašnje stanje, očituju svoje mišljenje i prijedloge o mnogim pitanjima koja su prepoznata kao važna za Nadbiskupiju.

Predsinodski susreti bili su isto tako dobra prigoda za katehezu odraslih, za produbljivanje vjere i poticaj na veću zauzetost pojedinih vjernika u životu njihove župne zajednice. Predsinodske rasprave iznjedrile su mnogo prijedloga od kojih su neki ostvareni i prije početka same Sinode. U mnogim vjernicima upravo po predsinodskim susretima probuđena je svijest o poslanju i odgovornosti za Crkvu, u župama je uspostavljena nova mreža župnih suradnika, te je stavljen naglasak na timski rad svećenika i vjernika laika. Teme za predsinodske rasprave birane su uglavnom prema kriteriju koristi za župu, pa se tako zaključke predsinodskih rasprava u pojedinim župama počelo odmah i provoditi. I na razini Nadbiskupije na temelju prijedloga vjernika pokrenuto je više projekata, od kojih posebno mjesto zauzima osnivanje Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu, koji je otvoren 6. studenoga 2006.

Ukupno je tijekom 2006. godine održano 2.525 predsinodskih susreta na kojima je sudjelovalo oko 42.000 osoba. Sa svih tih susreta Tajništvu za pripremu Sinode upućeno je 2.499 zapisnika s prijedlozima za sinodska zasjedanja.

Detaljna i sustavna obrada zapisnika s predsinodskih rasprava odvijala se u dva dijela. Od sredine 2006. do sredine 2007. godine analiza zapisnika provodila se izdvajanjem pojedinačnih prijedloga i njihovim grupiranjem prema određenim tematskim područjima. U toj fazi obrade zapisnika, uz djelatnike Tajništva za pripremu Sinode, sudjelovalo je jedanaest volontera Sinode. Iz 2.499 zapisnika izdvojen je 15.681 pojedinačni prijedlog. Na temelju tih prijedloga tijekom 2008. i 2009. godine izrađivani su sažetci o različitim temama nadbiskupijskog savjetovanja. Izrađeno je ukupno 66 tematskih sažetaka prijedloga i promišljanja vjernika o temama predsinodskih rasprava, a koje je, kao rezultat nadbiskupijskog savjetovanja, tajnik Sinode preč. dr. Tomislav Markić predstavio na završnoj sjednici Središnjeg pripremnog povjerenstva, 17. siječnja 2011., te uručio Nadbiskupu i novoimenovanom tajniku Sinode dr. Denisu Bariću, nakon čega je Nadbiskup odredio da se pristupi izradi Radnog dokumenta (Instrumentum laboris) Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.
 
Radni dokument

Na izradi Radnog dokumenta Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije počelo se raditi nakon završne sjednice Središnjeg pripremnog povjerenstva. Na istoj sjednici donesene su smjernice vezane uz način i pristup u izradi Radnog dokumenta te je u tom smislu formirana Radna skupina za izradu Radnog dokumenta, u početku sastavljena od četrnaest članova, dotadašnjih članova Središnjeg pripremnog povjerenstva i nekoliko drugih stručnjaka. Pod predsjedanjem pomoćnog zagrebačkog biskupa mons. dr. Ivana Šaška, članovi Radne skupine su na dva sastanka održana tijekom ožujka i travnja 2011. utvrdili metodologiju izrade Radnog dokumenta te njegovu strukturu u smislu podjele na četiri tematska područja. Radna skupina nastavila je rad u užem sastavu od osam članova, stručnjaka za pojedina tematska područja, koji su u koordinaciji Tajnika Sinode pristupili izradi Nacrta prijedloga Radnog dokumenta. Prijedlog Radnog dokumenta Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije dovršen je u prosincu 2011., a Tajnik Sinode predao ga je 25. siječnja 2012. nadbiskupu Josipu Bozaniću.

Na Nadbiskupov prijedlog formirana je zatim Stručna komisija za izradu Radnog dokumenta, sastavljena od četiri člana početne Radne skupine, sa zadaćom pripreme konačne verzije teksta Radnog dokumenta za sinodska zasjedanja. Stručna komisija je u razdoblju od srpnja 2012. do srpnja 2015. pod predsjedanjem Nadbiskupa održala 21 radnu sjednicu, na kojima se detaljno radilo na sadržajnoj analizi, usklađivanju i konačnom oblikovanju teksta Radnog dokumenta.

Radni dokument Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije tiskan je 23. listopada 2015. u nakladi od 1.000 primjeraka. Predstavljen je najprije na sjednici Prezbiterskog vijeća 26. listopada 2015., a potom i na Svećeničkom danu Zagrebačke nadbiskupije održanom 23. studenoga 2015., kada su primjerak Radnog dokumenta dobili svi svećenici sudionici ovih susreta. Radni dokument dostavljen je svim članovima Sinode, neposredno nakon njihova imenovanja na tu službu, a objavljen je i na mrežnoj stranici Zagrebačke nadbiskupije.

Radni dokument Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije podijeljen je u četiri tematska područja: »Crkva zagrebačka u zajedništvu svoga poziva i poslanja«, »Crkva zagrebačka u djelu evangelizacije«, »Crkva zagrebačka u slavljenju Kristova otajstva« te »Crkva zagrebačka u hrvatskome društvu«, a koja svojim sadržajem odgovaraju temama četiriju konstitucija Drugog vatikanskog koncila: Lumen gentium (vjerničko »biti« Crkve zagrebačke), Dei verbum (o Božanskoj objavi i naviještanju u našim zajednicama), Sacrosanctum concilium (o slavlju Kristova otajstva u životu naših zajednica) i Gaudium et spes (o životu Crkve zagrebačke u suvremenom društvenom kontekstu).
 
 
Ususret zasjedanjima
 
Pravilnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije donio je zagrebački nadbiskup kard. Josip Bozanić 3. listopada 2016., na 18. obljetnicu proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Tijekom odvijanja sinodskih zasjedanja, imajući u vidu određene potrebe nastale tijekom zasjedanja, Nadbiskup je 10. veljače 2017., na blagdan bl. Alojzija Stepinca, donio izmijenjeni Pravilnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.
Pravilnikom su u 32 članka, osim općih odredbi u kojima je pojašnjena definicija i narav biskupijske Sinode, regulirana pitanja vezana uz način biranja, prava i obveze članova Sinode, uz vrste i zadaće sinodskih tijela, kao i uz tijek i način odvijanja Sinode.
 
Izbor i imenovanje članova Sinode

Prema odredbama Pravilnika Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije i na temelju odluke zagrebačkog nadbiskupa kard. Josipa Bozanića tijekom listopada 2016. godine proveden je postupak izbora za članove Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.

Za članove Sinode birani su: predstavnici ustanova posvećenog života, družbi apostolskog života i svjetovnih ustanova (8 iz ženskih zajednica i 6 iz muških zajednica), zamjenici svećenika svakog dekanata u Nadbiskupiji (21), predstavnik trajnih đakona (1), predstavnici vjernika laika svakog dekanata u Nadbiskupiji (21), predstavnici vjeroučitelja s trajnim kanonskim mandatom iz svakog arhiđakonata u Nadbiskupiji (5), predstavnici bogoslova Zagrebačke nadbiskupije (2), predstavnici nastavnika Hrvatskog katoličkog sveučilišta (2), nastavnika Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1) i nastavnika Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (1), predstavnici mladih u svakom arhiđakonatu u Nadbiskupiji (10), predstavnici vjerničkih društava, udruga i crkvenih pokreta koji su kanonski priznati i djeluju na području Nadbiskupije (7).

Osim izabranih članova, Sinodsku skupštinu u skladu s kanonskim odredbama čine i članovi po pravu (nadbiskup, pomoćni biskupi, biskupski vikari, sudski vikar, kanonici stolne crkve, članovi Prezbiterskog vijeća, članovi Zbora savjetnika, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa, dekani te tajnik Sinode) te pozvani članovi (imenovani po slobodnom biskupskom imenovanju).

Dekretom zagrebačkog nadbiskupa kard. Josipa Bozanića od 14. studenoga 2016. imenovani su članovi po pravu i izabrani članovi Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, a dekretima od 26., 29. i 30. studenoga 2016. imenovani su pozvani članovi Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Za članove Sinode imenovano je ukupno 175 osoba, raspoređenih po kategorijama: članovi po pravu = 72, izabrani članovi = 64, pozvani članovi = 39.

U razdoblju odvijanja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije došlo je do određenih promjena u početnom sastavu Sinodske skupštine. Tako je uoči Trećeg sinodskog zasjedanja, a imajući u vidu važnost tematskih područja predstojećih zasjedanja, zagrebački nadbiskup kard. Josip Bozanić dekretom od 20. ožujka 2017. imenovao četrnaest novih članova Sinode.
 
Sinodska tijela

U skladu s Pravilnikom Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, a prije početka sinodskih zasjedanja, zagrebački nadbiskup kard. Josip Bozanić donio je 30. studenoga 2016. dekrete kojima su uspostavljena sinodska tijela te imenovani njihovi članovi.

Predsjedništvo Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije najviše je tijelo Sinode, a čine ga: Nadbiskup, pomoćni biskupi, biskupski vikari, voditelji tematskih područja i tajnik Sinode. Zadaće Predsjedništva određene su Pravilnikom Sinode: predlagati Radni dokument Sinode za raspravu i tekstove za glasovanje, planirati i usmjeravati odvijanje sinodskih zasjedanja, jamčiti odvijanje sinodskih zasjedanja u skladu s Pravilnikom Sinode i kanonskim propisima, te koordinirati rad svih sinodskih tijela.

Sinodska povjerenstva za tematska područja uspostavljena su radi uspješne provedbe rasprave i glasovanja o pojedinim temama unutar četiri tematska područja, oko kojih su organizirana sinodska zasjedanja. Za svako od četiri sinodska povjerenstva imenovani su voditelj i četiri člana. Zadaće voditelja sinodskog povjerenstva, kojemu u svemu pomažu članovi Povjerenstva, određene su Pravilnikom Sinode: predstaviti tematsko područje o kojem se raspravlja na sinodskom zasjedanju, moderirati rad sinodskog zasjedanja, voditi raspravu i dati pravo riječi članovima Sinode, pripremiti tekstove za glasovanje i predstaviti ih prije glasovanja.

Sud časti uspostavljen je radi rješavanja postupničkih sporova, a Komisija za provedbu glasovanja uspostavljena je radi provedbe ispravnog načina glasovanja o prijedlozima sinodskih zasjedanja u skladu s odredbama općeg kanonskog prava i Pravilnika Sinode. Osim utvrđivanja broja nazočnih članova Sinode u trenutku glasovanja, zadaća Komisije bila je rezultate glasovanja dostaviti Nadbiskupu za objavu.

Za pomoć Tajništvu Sinode u ostvarenju njegovih zadaća, formirana su tri sinodska odbora. Odboru za odnose s javnošću povjerena je zadaća pravodobnog i objektivnog informiranja javnosti o važnim sinodskim događanjima te o tijeku i rezultatima glasovanja sinodskih zasjedanja. Odboru za liturgijska slavlja povjerena je zadaća voditi brigu o organiziranju svečanog euharistijskog slavlja u zagrebačkoj prvostolnici prigodom otvorenja i zaključenja Sinode, kao i drugih bogoslužja tijekom odvijanja Sinode; pripremati molitvene obrasce za molitvu pojedinih časova tijekom sinodskih zasjedanja. Odboru za organizacijska pitanja, u suradnji s ravnateljem Nadbiskupijskog pastoralnog instituta, rektorom Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa i Tajnikom Sinode, povjerena je zadaća voditi brigu o svemu što se odnosi na logistiku Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Stručne Sinodske komisije: teološka, pravna i pastoralna uspostavljene su sa zadaćom da svojim mišljenjem i savjetom budu na pomoć sinodskim povjerenstvima za tematska područja tijekom rasprave i priprave tekstova za glasovanje.
 
Nadbiskupovi proglasi i odluke

Neposredno prije početka sinodskih zasjedanja, zagrebački nadbiskup kard. Josip Bozanić u nekoliko se prigoda obratio vjernicima Zagrebačke nadbiskupije najavljujući početak Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije i pozivajući na ustrajnu molitvu za dobre plodove Sinode.

Prigodom 285. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba i hodočašća mladih Zagrebačke nadbiskupije u Mariju Bistricu održanog 11. rujna 2016. pod geslom »Marijo, Majko milosrđa, prati nas na putu II. sinode Crkve zagrebačke«, Nadbiskup je u homiliji istaknuo hodočasničku dimenziju Sinode kao puta kojim Crkva zagrebačka godinama hodi. Najavio je izbore za članove Sinode te euharistijsko slavlje početka Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Pozvao je vjernike da molitvom prate i osluškuju tijek Sinode te na taj način svi budu uključeni u sinodski hod Zagrebačke mjesne Crkve.

Na 18. obljetnicu proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca, 3. listopada 2016. Nadbiskup je uputio Proglas prigodom početka zasjedanja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Odredio je da se izbori za članove Sinode imaju održati tijekom mjeseca listopada, a da otvorenje sinodskih zasjedanja započne svečanim euharistijskim slavljem u zagrebačkoj prvostolnici na svetkovinu  Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 2016. Pozvavši sve župne zajednice i svakog vjernika na molitvu za Sinodu, Nadbiskup je odredio da se od 1. do 4. nedjelje došašća na svim misama s narodom nakon Popričesne molitve moli Molitva za Sinodu. Pozvao je vjerničke zajednice na pjevanje Himna Sinode u raznim prigodama i na povezanost svih vjernika u sinodskom hodu. Sinodska zasjedanja stavio je pod zagovor Presvete Bogorodice Marije i blaženog Alojzija Stepinca.

Neposredno prije početka sinodskih zasjedanja, Nadbiskup je svim vjernicima Zagrebačke nadbiskupije uputio Pastirsko pismo na početku došašća povodom prvoga zasjedanja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, odredivši da se Pismo čita u svim crkvama Zagrebačke nadbiskupije, na Drugu nedjelju došašća, 4. prosinca 2016. 

Nadbiskup je vjernike pozvao na molitvu za Sinodu i na sudjelovanje u euharistijskom slavlju početka Sinode u zagrebačkoj prvostolnici na svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 2016. Sve župne i redovničke zajednice pozvao je na klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom 9. prosinca 2016., s nakanom za uspjeh zasjedanjâ Sinode. Nadbiskup je ujedno odredio da zagrebačka katedrala bude crkva za dobivanje oprosta sve vrijeme trajanja Sinode, povjerivši djelo Sinode zagovoru Blažene Djevice Marije i blaženog Alojzija Stepinca.
 
Sinodska zasjedanja - odvijanje Sinode
 
Svečanim euharistijskim slavljem na svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 2016., koje je u zagrebačkoj prvostolnici u 18 sati predvodio zagrebački nadbiskup kard. Josip Bozanić, otvorena su zasjedanja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Po svršetku homilije, a u skladu s odredbama kanonskog prava (Zakonik kanonskoga prava, kan. 833 toč. 1), članovi Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije pred Nadbiskupom su položili Ispovijest vjere i na taj način očitovali svoju pripadnost Crkvi, vjernost crkvenom nauku te vjerničku zauzetost u radu Sinode.

U pripremi za Prvo sinodsko zasjedanje Predsjedništvo Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije održalo je svoju prvu sjednicu 2. prosinca 2016. Povjerenstvo za Prvo tematsko područje »Crkva zagrebačka u djelu evangelizacije« održalo je dva sastanka (2. i 6. prosinca 2016.). Sastanak predsjednika odborâ koji djeluju u okviru Tajništva Sinode održan je 6. prosinca 2016. Svi sastanci održani su pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa kard. Josipa Bozanića.

Prvo zasjedanje Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa kard. Josipa Bozanića održano je u petak i subotu, 9. i 10. prosinca 2016. u dvorani »Vijenac« Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu.

Nakon pozdrava i uvodnog dijela, drugi dio zasjedanja započeo je obraćanjem prof. dr. Blaženke s. Valentine Mandarić, voditeljice Povjerenstva za Prvo tematsko područje »Crkva zagrebačka u djelu evangelizacije«, koja je predstavila teme sinodskog zasjedanja iznijevši glavne značajke i smjernice za raspravu. U raspravi koja je potom uslijedila članovi Sinode iznosili su intervente na teme sinodskog zasjedanja: Nova evangelizacija, Župna kateheza, Vjeronauk u školi. U oba dana zasjedanja članovi Sinode predali su i za raspravu prijavili ukupno 133 interventa, od kojih je njih 100 usmeno izneseno u sinodskoj dvorani.

U pripremi za Drugo sinodsko zasjedanje Predsjedništvo Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije održalo je tri sjednice (9. i 30. siječnja te 21. veljače 2017.). Na drugoj sjednici, na kojoj su sudjelovali i članovi Povjerenstva za Prvo tematsko područje »Crkva zagrebačka u djelu evangelizacije« predstavljeni su prijedlozi (propositiones) za glasovanje, a koje je izradilo Povjerenstvo za Prvo tematsko područje na temelju intervenata s Prvog sinodskog zasjedanja. Povjerenstvo za Prvo tematsko područje »Crkva zagrebačka u djelu evangelizacije« održalo je četiri sastanka (10. i 17. siječnja, 6. i 18. veljače 2017.). Članovi Povjerenstva na sastancima su pripremali i oblikovali prijedloge (propositiones) za glasovanje vezane uz pojedine teme unutar tematskog područja »Crkva zagrebačka u djelu evangelizacije«.

Povjerenstvo za Drugo tematsko područje »Crkva zagrebačka u slavljenju Kristova otajstva« održalo je svoj prvi sastanak 23. veljače 2017. Osim organizacijskih pitanja vezanih uz Drugo sinodsko zasjedanje, članovi Povjerenstva razmotrili su zadaće koje im predstoje po završetku sinodskog zasjedanja. Komisija za provedbu glasovanja održala je sastanak 23. veljače 2017. Članovi Komisije razmotrili su zadaće vezane uz provedbu glasovanja tijekom drugog dana sinodskog zasjedanja, kao i uz prebrojavanje glasova i objavu rezultata glasovanja na završetku zasjedanja. Članovi Sinode koji su ujedno stručnjaci s područja crkvene glazbe i glazbene umjetnosti na vlastitu inicijativu održali su 20. veljače 2017. sastanak u namjeri da se što bolje pripreme za sudjelovanje u radu Drugog sinodskog zasjedanja te da oblikuju prijedloge vezane uz temu Liturgijska glazba.

Drugo zasjedanje Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa kard. Josipa Bozanića održano je u petak i subotu, 24. i 25. veljače 2017. u dvorani »Vijenac« Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu.

U prvome dijelu zasjedanja prof. dr. Ante Crnčević, OFM, voditelj Povjerenstva za Drugo tematsko područje »Crkva zagrebačka u slavljenju Kristova otajstva« predstavio je teme sinodskog zasjedanja iznijevši glavne značajke i smjernice za raspravu. Drugi dio zasjedanja bio je posvećen raspravi, odnosno iznošenju intervenata članova Sinode na teme sinodskog zasjedanja: Nedjelja - Dan Gospodnji, Sakramenti, Blagoslovi i pučke pobožnosti, Kršćanski sprovod, Liturgijske službe, Liturgijska glazba i arhitektura.

Drugog dana zasjedanja uslijedilo je predstavljanje i glasovanje o prijedlozima (propositiones) Prvog tematskog područja »Crkva zagrebačka u djelu evangelizacije«, o kojemu su članovi Sinode raspravljali na Prvom zasjedanju Sinode. Predstavljeno je 45 prijedloga (propositiones) koje je Povjerenstvo sastavilo na temelju 179 intervenata s Prvog zasjedanja Sinode te 2 priloga koje su vjernici Zagrebačke nadbiskupije uputili Tajništvu Sinode kao svoj izvanjski doprinos radu Sinode. Pri kraju zasjedanja predsjednik Komisije za provedbu glasovanja podnio je Sinodskoj skupštini izvještaj o rezultatima glasovanja te zapisnik o glasovanju predao zagrebačkom nadbiskupu kard. Josipu Bozaniću. Glasovanju je pristupilo 165 članova Sinode, koji su većinom glasova prihvatili sve prijedloge (propositiones) Prvog tematskog područja »Crkva zagrebačka u djelu evangelizacije«. U oba dana zasjedanja članovi Sinode predali su i za raspravu prijavili ukupno 105 intervenata, od kojih je njih 81 usmeno izneseno u sinodskoj dvorani.

U pripremi za Treće sinodsko zasjedanje Predsjedništvo Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije održalo je dvije sjednice (14. i 27. ožujka 2017.), kojima je predsjedao zagrebački nadbiskup kard. Josip Bozanić. Na obje sjednice su razmotrena pojedina pitanja vezana uz pripremu, organizaciju i Dnevni red Trećeg sinodskog zasjedanja. Na drugoj sjednici, na kojoj su sudjelovali i članovi Povjerenstva za Drugo tematsko područje »Crkva zagrebačka u slavljenju Kristova otajstva«, prihvaćen je završni tekst prijedloga (propositiones) za glasovanje na temu Drugog sinodskog zasjedanja.

Povjerenstvo za Drugo tematsko područje »Crkva zagrebačka u slavljenju Kristova otajstva« održalo je četiri sastanka (2., 20., 23. i 24. ožujka 2017.). Članovi Povjerenstva na sastancima su pripremali i oblikovali prijedloge (propositiones) za glasovanje vezane uz pojedine teme unutar tematskog područja »Crkva zagrebačka u slavljenju Kristova otajstva«. Povjerenstvo za Treće tematsko područje »Crkva zagrebačka u zajedništvu svoga poziva i poslanja« održalo je svoj prvi sastanak, 30. ožujka 2017. Osim organizacijskih pitanja vezanih uz Treće sinodsko zasjedanje, članovi Povjerenstva razmotrili su zadaće koje im predstoje po završetku sinodskog zasjedanja. Redovnice koje su imenovane članicama Sinode održale su na vlastitu inicijativu 9. ožujka 2017. sastanak u namjeri da se što bolje pripreme za sudjelovanje u radu Trećeg sinodskog zasjedanja te da oblikuju prijedloge vezane uz temu Posvećeni život.

Treće zasjedanje Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa kard. Josipa Bozanića održano je u petak i subotu, 31. ožujka i 1. travnja 2017. u dvorani »Vijenac« Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu.

Nakon što je četrnaest novoimenovanih članova Sinode položilo Ispovijest vjere, prvi dio zasjedanja nastavljen je obraćanjem mons. dr. Stjepana Kožula, voditelja Povjerenstva za Treće tematsko područje »Crkva zagrebačka u zajedništvu svoga poziva i poslanja« koji je predstavio teme sinodskog zasjedanja iznijevši glavne značajke i smjernice za raspravu.  Drugi dio zasjedanja bio je posvećen raspravi, odnosno iznošenju intervenata članova Sinode na teme sinodskog zasjedanja: Obilježja i posebnosti Zagrebačke nadbiskupije, Župa, Obitelj - »kućna Crkva«, Zaređeni službenici, Posvećeni život, Vjernici laici. Uslijedilo je predstavljanje i glasovanje o prijedlozima (propositiones) Drugog tematskog područja »Crkva zagrebačka u slavljenju Kristova otajstva«, o kojemu su članovi Sinode raspravljali na prethodnom zasjedanju. Predstavljeno je 56 prijedloga (propositiones) koje je Povjerenstvo sastavilo na temelju 134 interventa s Drugog zasjedanja Sinode te 8 priloga koje su vjernici Zagrebačke nadbiskupije uputili Tajništvu Sinode kao svoj izvanjski doprinos radu Sinode. Glasovanje je provedeno na isti način kao i na prethodnom sinodskom zasjedanju.

Pri kraju zasjedanja predsjednik Komisije za provedbu glasovanja podnio je Sinodskoj skupštini izvještaj o rezultatima glasovanja te zapisnik o glasovanju predao zagrebačkom nadbiskupu kard. Josipu Bozaniću. Glasovanju je pristupilo 179 članova Sinode, koji su većinom glasova prihvatili sve prijedloge (propositiones) Drugog tematskog područja »Crkva zagrebačka u slavljenju Kristova otajstva«. U oba dana zasjedanja članovi Sinode predali su i za raspravu prijavili ukupno 98 intervenata, od kojih je njih 63 usmeno izneseno u sinodskoj dvorani.

Nakon Trećeg, a prije Četvrtog sinodskog zasjedanja, na prijedlog i inicijativu zagrebačkog nadbiskupa kard. Josipa Bozanića u subotu 16. rujna 2017. održano je hodočašće članova Sinode u Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu i u Krašić, mjesto rođenja, sužanjstva i preminuća blaženog kardinala Alojzija Stepinca, pastira Zagrebačke nadbiskupije.

U pripremi za Četvrto sinodsko zasjedanje Predsjedništvo Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije održalo je dvije sjednice (21. lipnja i 10. studenoga 2017.), kojima je predsjedao zagrebački nadbiskup kard. Josip Bozanić. Na prvoj sjednici, na kojoj su sudjelovali i članovi Povjerenstva za Treće tematsko područje »Crkva zagrebačka u zajedništvu svoga poziva i poslanja«, prihvaćen je završni tekst prijedloga (propositiones) za glasovanje na temu Trećeg sinodskog zasjedanja. Povjerenstvo za Treće tematsko područje »Crkva zagrebačka u zajedništvu svoga poziva i poslanja« održalo je sedam sastanaka (5. i 28. travnja, 3., 8. i 26. svibnja te 5. i 14. lipnja 2017.). Članovi Povjerenstva na sastancima pripremali su i oblikovali prijedloge (propositiones) za glasovanje vezane uz pojedine teme unutar tematskog područja »Crkva zagrebačka u zajedništvu svoga poziva i poslanja«. Povjerenstvo za Četvrto tematsko područje »Crkva zagrebačka u hrvatskome društvu« održalo je svoj prvi sastanak, 23. studenoga 2017. Članovi Sinode koji su profesionalno angažirani u medijima, održali su na vlastitu inicijativu 31. kolovoza 2017. sastanak u zajedničkoj namjeri da se što bolje pripreme za sudjelovanje u radu Četvrtog sinodskog zasjedanja, te da oblikuju pojedine prijedloge koji su vezani uz temu Crkva i mediji.
 
Četvrto zasjedanje Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa kard. Josipa Bozanića održano je u petak i subotu, 24. i 25. studenoga 2017. u dvorani »Vijenac« Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu.

Podsjetivši kako se održavanje Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije i Godina svetog Josipa u Zagrebačkoj nadbiskupiji slave usko povezani s 20 godina službe kardinala Josipa Bozanića kao nadbiskupa metropolita zagrebačkog, tajnik Sinode u ime članova Sinode zahvalio je Kardinalu. Tom prigodom članovi Sinode kao posebnu uspomenu na događaj Sinode Nadbiskupu su uručili pergamenu s posvetom na kojoj su ispisana imena svih 188 članova Sinode.

Prvi dio zasjedanja nastavljen je obraćanjem mons. dr. Stjepana Balobana, voditelja Povjerenstva za Četvrto tematsko područje »Crkva zagrebačka u hrvatskome društvu« koji je predstavio teme sinodskog zasjedanja iznijevši glavne značajke i smjernice za raspravu. Drugi dio zasjedanja bio je posvećen raspravi, odnosno iznošenju intervenata članova Sinode na teme sinodskog zasjedanja: Promicanje jedinstva među kršćanima, Međureligijski dijalog, Karitativna zauzetost Crkve, Socijalna dimenzija crkvenoga djelovanja, Crkva - kultura, znanost i umjetnost, Katoličke odgojno-obrazovne ustanove, Crkva i mediji.

Predstavljen je i 51 prijedlog (propositiones) koje je Povjerenstvo sastavilo na temelju 126 intervenata s Trećeg zasjedanja Sinode te 5 priloga koje su vjernici Zagrebačke nadbiskupije uputili Tajništvu Sinode kao svoj izvanjski doprinos radu Sinode. Glasovanje je provedeno na isti način kao i na prethodnim sinodskim zasjedanjima.

Pri kraju zasjedanja predsjednik Komisije za provedbu glasovanja podnio je Sinodskoj skupštini izvještaj o rezultatima glasovanja te zapisnik o glasovanju predao zagrebačkom nadbiskupu kard. Josipu Bozaniću. Glasovanju su pristupila 174 člana Sinode, koji su većinom glasova prihvatili sve prijedloge (propositiones) Trećeg tematskog područja »Crkva zagrebačka u zajedništvu svoga poziva i poslanja«.
U oba dana zasjedanja članovi Sinode predali su i za raspravu prijavili ukupno 84 interventa, od kojih je njih 60 usmeno izneseno u sinodskoj dvorani.

U pripremi za Završno sinodsko zasjedanje Predsjedništvo Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije održalo je dvije sjednice (2. i 31. siječnja 2018.), kojima je predsjedao zagrebački nadbiskup kard. Josip Bozanić. Na drugoj sjednici, na kojoj su sudjelovali i članovi Povjerenstva za Četvrto tematsko područje »Crkva zagrebačka u hrvatskome društvu«, prihvaćen je završni tekst prijedloga (propositiones) za glasovanje na temu Četvrtog sinodskog zasjedanja. Povjerenstvo za Četvrto tematsko područje »Crkva zagrebačka u hrvatskome društvu« održalo je osam sastanaka (30. studenoga 2017., 7., 16. i 21. prosinca 2017., 5., 12., 15. i 18. siječnja 2018.). Članovi Povjerenstva na sastancima su pripremali i oblikovali prijedloge (propositiones) za glasovanje vezane uz pojedine teme unutar tematskog područja »Crkva zagrebačka u hrvatskome društvu«.
 
Završno zasjedanje Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa kard. Josipa Bozanića održano je u petak, 9. veljače 2018. u dvorani »Vijenac« Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu.

U prvom dijelu zasjedanja Nadbiskup je zahvalio članovima Sinode, Predsjedništvu i Tajništvu Sinode, voditeljima i članovima povjerenstava za tematska područja, članovima sinodskih komisija te volonterima na doprinosu i sudjelovanju u radu Sinode. Mons. dr. Stjepan Baloban, voditelj Povjerenstva za Četvrto tematsko područje »Crkva zagrebačka u hrvatskome društvu« prikazao je način i odvijanje rada Povjerenstva u oblikovanju prijedloga za glasovanje na posljednjem sinodskom zasjedanju. Predstavio je 47 prijedloga (propositiones) koje je Povjerenstvo sastavilo na temelju 109 intervenata s Četvrtog zasjedanja Sinode te 11 priloga koje su vjernici Zagrebačke nadbiskupije uputili Tajništvu Sinode kao svoj izvanjski doprinos radu Sinode. Glasovanje je provedeno na isti način kao i na prethodnim sinodskim zasjedanjima.

U drugom dijelu zasjedanja Tajnik Sinode preč. dr. Denis Barić u prigodnom je govoru iznio kronološki prikaz najznačajnijih događaja te naveo najvažnije podatke vezane uz prethodna sinodska zasjedanja, s obzirom na pripremu zasjedanja te sudjelovanje i doprinos članova Sinode u radu Sinode. Naveo je da su članovi Sinode na svim sinodskim zasjedanjima predali ukupno 548 intervenata, od čega 50% čine interventi vjernika laika, a tome treba pridodati i 26 prijedloga zaprimljenih kao izvanjski doprinos vjernika Zagrebačke nadbiskupije radu Sinode. Ukupan broj prijedloga (propositiones) o kojima su članovi Sinode glasovali tijekom sinodskih zasjedanja iznosi 199. Na završetku svog obraćanja, Tajnik Sinode uputio je riječi zahvale svima koji su na bilo koji način pridonijeli pripremi i odvijanju sinodskih zasjedanja pozvavši sve na ustrajnost u molitvi za Sinodu, posebno u razdoblju priređivanja Završnog dokumenta Sinode.

U ime članova Sinode svoje iskustvo i dojmove sa zasjedanja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije iznijela je doc. dr. Zorana Sokol Gojnik. U završnom dijelu zasjedanja pomoćni zagrebački biskup mons. dr. Ivan Šaško predstavio je spomen-medalju izrađenu povodom završetka zasjedanja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, a koju je prema njegovom idejnom prijedlogu izradio akademski kipar, poznati hrvatski medaljer Damir Mataušić. Medalju je članovima Sinode i djelatnicima Tajništva Sinode svečano uručio zagrebački nadbiskup kard. Josip Bozanić, a zahvalnicu za doprinos u radu Sinode te prigodne sinodske materijale uručili su im zagrebački pomoćni biskupi mons. dr. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski. Pri kraju zasjedanja predsjednik Komisije za provedbu glasovanja podnio je Sinodskoj skupštini izvještaj o rezultatima glasovanja te zapisnik o glasovanju predao zagrebačkom nadbiskupu kard. Josipu Bozaniću. Glasovanju je pristupilo 178 članova Sinode, koji su većinom glasova prihvatili sve prijedloge (propositiones) Četvrtog tematskog područja »Crkva zagrebačka u hrvatskome društvu«.
 
Zahvalnim euharistijskim slavljem na blagdan bl. Alojzija Stepinca, 10. veljače 2018. koje je u zagrebačkoj prvostolnici u 19 sati predvodio zagrebački nadbiskup kard. Josip Bozanić, svečano je označen završetak zasjedanja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.

Nakon Popričesne molitve, tajnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije preč. dr. Denis Barić prigodnim se govorom obratio Nadbiskupu, predstavljajući knjigu u kojoj je sabrano 199 prijedloga (propositiones) izglasanih tijekom zasjedanja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Knjigu su Kardinalu uručili članovi Sinode Klaudija Kardum i Stjepan Lice, a potom je svečano otpjevan himan »Tebe Boga hvalimo«.

Na svršetku misnog slavlja Nadbiskup je na grobu blaženog Alojzija Stepinca predvodio molitvu za njegovo proglašenje svetim.
 
Završetak Sinode

Sinodski hod Crkve zagrebačke nastavio se imenovanjem i sjednicama Radne skupine za izradu Završnoga dokumenta Sinode. Tako je pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, u ponedjeljak, 11. lipnja 2018., u prostorijama Tajništva Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, održana prva sjednica, a u ponedjeljak 16. svibnja 2022. godine, u Uredu zagrebačkoga nadbiskupa, održana jedanaesta sjednica Radne skupine za izradu Završnoga dokumenta Sinode.

U međuvremenu, Tajništvo Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije objavilo je monografiju o Drugoj sinodi Zagrebačke nadbiskupije pod nazivom »Hodimo u novosti života«. U njoj su zabilježena iskustva što ih je Crkva zagrebačka živjela tijekom višegodišnjeg razdoblja pripreme i odvijanja Sinode. Monografija je svečano predstavljena 15. listopada 2019. u dvorani »Vijenac« Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. Svrha Monografije bila je riječima i slikom sačuvati spomen na povijesni trenutak Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u subotu 1. listopada 2022. godine svečano euharistijsko slavlje prigodom završetka sinodskoga hoda Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Nakon homilije potpisao je Dekret proglašenja izjava i odluka Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, koji je potom pročitao tajnik Sinode preč. Denis Barić. Završni dokument izložili su pred narod Božji članovi Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije Jelena Vuković i Josip Burušić. Strukturu Završnog dokumenta Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije predstavio je pomoćni biskup mons. Mijo Gorski, dok je o njegovoj važnost progovorio pomoćni biskup mons. Ivan Šaško.