HR

Nadbiskup

1960. – 1969.

Franjo Šeper rodio se u Osijeku 2. listopada 1905. Pučku školu pohađao je na Kaptolu, a 1924 godine maturirao je na zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji. Poznanstvo s Ivanom Merzom utjecalo je na njegovu odluku za svećeničkim pozivom. Već u prvom semestru uz preporuku nadbiskupa Bauera, svoj studij nastavlja u Rimu, kao pitomac zavoda Germanicum.

Na papinskom sveučilištu Gregoriani, stječe doktorat iz filozofije, te teologije. Za svećenika je bio zaređen u Rimu 26. listopada 1930., a mladu misu imao je na blagdan Svih Svetih u bazilici sv. Pavla izvan zidina. U Rimu je studirao i bio zaređen za svećenika zajedno s Alojzijem Stepincem, kojega je kasnije naslijedio kao zagrebački biskup.

Uloga kardinala Franje Šepera kao predstojnika Svete kongregacije za nauk vjere od izuzetne važnosti u životu Hrvatske kao i sveopće Katoličke crkve. Bio je predsjednik Međunarodne teološke komisije, Papinske biblijske komisije i član Papinske komisije za reviziju zakonika kanonskog prava, a imenovan je 12. prosinca 1974. za Komornika Svetog Kardinalskog zbora.

Dužnost predstojnika Svete kongregacije za nauk vjere vršio je do 25. studenoga 1981., mjesec dana prije smrti koja je nastupila u Rimu 30. prosinca 1981. Misu zadušnicu u bazilici sv. Petra u Rimu pred mrtvim tijelom kardinala F. Šepera služio je papa Ivan Pavao II. Posmrtni ostaci kardinala Franje Šepera položeni su u grobnicu zagrebačkih nadbiskupa iza glavnog oltara prvostolnice uz lijes kardinala Alojzija Stepinca s kojim je bio gotovo sudbinski povezan za života.

Izvor: Kolarić, J. (1995) Franjo Šeper. U: F. Mirošević, ur. Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 503-508.
Ispišite stranicu:
Ova stranica upotrebljava kolačiće
Nužni kolačići - omogućuju interakciju s uslugom ili internetskom lokacijom kako biste mogli pristupiti osnovnim značajkama za pružanje te usluge. Odnose se na zatraženu uslugu kao što je, npr. identifikator sesije trenutačnog posjeta.
Funkcionalni kolačići - omogućuju internetskoj stranici pružanje poboljšane funkcionalnosti i personalizaciju, npr. pamćenje jezika na kojem se prikazuje sadržaj stranica toga internetskog mjesta.
Statistički kolačići - omogućuju prikupljanje podataka u agregiranom obliku bez identificiranja samoga korisnika. Služe za praćenje ponašanja korisnika na internetskoj stranici u svrhu istraživanja tržišta i praćenja analitike. Ovi uvidi omogućuju internetskoj stranici poboljšavanje sadržaja i razvijanje boljih značajki koje unaprjeđuju korisnički doživljaj.
Marketinški kolačići - omogućuju prikupljanje informacija o navikama i ponašanju korisnika na internetskom mjestu radi objavljivanja relevantnih oglasa za korisnika usklađenih s njegovim interesima. Također se mogu koristiti i za mjerenje učinkovitosti neke kampanje.
Prihvaćam odabrane
Na ovoj mrežnoj stranci koriste se kolačići. Molimo Vas da pročitate Postavke kolačića ili ažurirajte postavke.
Prihvaćam sve