Riznica zagrebačke katedrale
Adresa: Kaptol 31, p. p. 398, 10001 Zagreb
Telefon: +385 1 4920 308
E-adresa: riznica.zg@gmail.com
Rizničarka: s. Lina Plukavec
Riznica zagrebačke katedrale nastala je samim osnutkom Zagrebačke biskupije oko 1094. godine, a prvi predmeti u njoj bili su bogoslužni obrednici i liturgijski predmeti koje je sa sobom donio prvi zagrebački biskup Duh. Kasnije su nove predmete ostavljali i drugi zagrebački biskupi i kanonici, kao i rimski pape te drugi darovatelji. Riznica predstavlja važnu ustanovu iz koje su se razvile i u kojoj su započele s radom sve današnje društvene, prosvjetne i kulturne ustanove. Od samog početka pa do 1870. godine Riznica je bila smještena u sakristiji katedrale.
Osim što je Riznica bila sakralni prostor, u njoj je s radom započela Katedralna škola u svrhu osiguravanja svećeničkog kadra i crkvenih nasljednika. Ona je ujedno bila i biblioteka sa skriptorijem u kojoj su se, osim liturgijskih i biblijskih knjiga, nalazile i knjige povijesnog, znanstvenog, medicinskog, pravnog i glazbenog sadržaja, te su se iz nje razvile Metropolitanska knjižnica, Sveučilišna knjižnica i Hrvatski glazbeni zavod. Za potrebe izrade liturgijskih predmeta razvile su se zlatarske, kiparske i vezilačke radionice u kojima su izrađena remek-djela hrvatske umjetnosti kao što je poznati Božji grob iz 1659. godine. Sve do 1600. godine Riznica je ujedno bila i Vijećnica s blagajničkom i diplomatskom službom, a tada je zbog važnosti i obima posla izgrađena zgrada Kaptolske vijećnice ispred zagrebačke katedrale, koja je na tom mjestu postojala sve do 1876. godine.
Riznica je od samih početaka bila važna i ugledna ustanova jer je bila locus credibilis, tj. vjerodostojno mjesto, gdje su se pred papinskim i kraljevskim ovlaštenicima sklapali ugovori, potvrđivali dokumenti, izvršavale oporuke, uvodili se u posjed novi vlasnici sa svim prethodnim procesima te su u Riznici nastali i Hrvatski državni arhiv (odvojen i preseljen 1763. godine) i Gruntovnica. Kaptolski i Nadbiskupijski arhiv su iz sakristije preseljeni u svoje današnje prostore 1870. godine.
Riznica zagrebačke katedrale je u današnjim prostorima, na katu iznad sakristije, uređena 1870. godine zauzimanjem nadbiskupa Jurja Haulika. U svojim zbirkama (metalna, tekstilna, liturgijske knjige i muzikalije, dokumenti i nacrti, numizmatika) čuva predmete neprocjenjive vrijednosti. Za velike liturgijske svečanosti, kao i za papine apostolske pohode, iz Riznice se iznose najvrijednije dragocjenosti, a pojedini predmeti iz Riznice često su izložbeni primjerci važnih domaćih i međunarodnih izložaba.
