HR

Katedrala

Riznica zagrebačke katedrale

Adresa: Kaptol 31, p. p. 398, 10001 Zagreb                    
Telefon: +385 1 4920 308                                            
E-adresa: riznica.zg@gmail.com
Rizničarka: s. Lina Plukavec

Riznica zagrebačke katedrale nastala je samim osnutkom Zagrebačke biskupije oko 1094. godine, a prvi predmeti u njoj bili su bogoslužni obrednici i liturgijski predmeti koje je sa sobom donio prvi zagrebački biskup Duh. Kasnije su nove predmete ostavljali i drugi zagrebački biskupi i kanonici, kao i rimski pape te drugi darovatelji. Riznica predstavlja važnu ustanovu iz koje su se razvile i u kojoj su započele s radom sve današnje društvene, prosvjetne i kulturne ustanove. Od samog početka pa do 1870. godine Riznica je bila smještena u sakristiji katedrale.

Osim što je Riznica bila sakralni prostor, u njoj je s radom započela Katedralna škola u svrhu osiguravanja svećeničkog kadra i crkvenih nasljednika. Ona je ujedno bila i biblioteka sa skriptorijem u kojoj su se, osim liturgijskih i biblijskih knjiga, nalazile i knjige povijesnog, znanstvenog, medicinskog, pravnog i glazbenog sadržaja, te su se iz nje razvile Metropolitanska knjižnica, Sveučilišna knjižnica i Hrvatski glazbeni zavod. Za potrebe izrade liturgijskih predmeta razvile su se zlatarske, kiparske i vezilačke radionice u kojima su izrađena remek-djela hrvatske umjetnosti kao što je poznati Božji grob iz 1659. godine. Sve do 1600. godine Riznica je ujedno bila i Vijećnica s blagajničkom i diplomatskom službom, a tada je zbog važnosti i obima posla izgrađena zgrada Kaptolske vijećnice ispred zagrebačke katedrale, koja je na tom mjestu postojala sve do 1876. godine.

Riznica je od samih početaka bila važna i ugledna ustanova jer je bila locus credibilis, tj. vjerodostojno mjesto, gdje su se pred papinskim i kraljevskim ovlaštenicima sklapali ugovori, potvrđivali dokumenti, izvršavale oporuke, uvodili se u posjed novi vlasnici sa svim prethodnim procesima te su u Riznici nastali i Hrvatski državni arhiv (odvojen i preseljen 1763. godine) i Gruntovnica. Kaptolski i Nadbiskupijski arhiv su iz sakristije preseljeni u svoje današnje prostore 1870. godine.

Riznica zagrebačke katedrale je u današnjim prostorima, na katu iznad sakristije, uređena 1870. godine zauzimanjem nadbiskupa Jurja Haulika. U svojim zbirkama (metalna, tekstilna, liturgijske knjige i muzikalije, dokumenti i nacrti, numizmatika) čuva predmete neprocjenjive vrijednosti. Za velike liturgijske svečanosti, kao i za papine apostolske pohode, iz Riznice se iznose najvrijednije dragocjenosti, a pojedini predmeti iz Riznice često su izložbeni primjerci važnih domaćih i međunarodnih izložaba.
 
Ispišite stranicu:
Ova stranica upotrebljava kolačiće
Nužni kolačići - omogućuju interakciju s uslugom ili internetskom lokacijom kako biste mogli pristupiti osnovnim značajkama za pružanje te usluge. Odnose se na zatraženu uslugu kao što je, npr. identifikator sesije trenutačnog posjeta.
Funkcionalni kolačići - omogućuju internetskoj stranici pružanje poboljšane funkcionalnosti i personalizaciju, npr. pamćenje jezika na kojem se prikazuje sadržaj stranica toga internetskog mjesta.
Statistički kolačići - omogućuju prikupljanje podataka u agregiranom obliku bez identificiranja samoga korisnika. Služe za praćenje ponašanja korisnika na internetskoj stranici u svrhu istraživanja tržišta i praćenja analitike. Ovi uvidi omogućuju internetskoj stranici poboljšavanje sadržaja i razvijanje boljih značajki koje unaprjeđuju korisnički doživljaj.
Marketinški kolačići - omogućuju prikupljanje informacija o navikama i ponašanju korisnika na internetskom mjestu radi objavljivanja relevantnih oglasa za korisnika usklađenih s njegovim interesima. Također se mogu koristiti i za mjerenje učinkovitosti neke kampanje.
Prihvaćam odabrane
Na ovoj mrežnoj stranci koriste se kolačići. Molimo Vas da pročitate Postavke kolačića ili ažurirajte postavke.
Prihvaćam sve