Biskup Kažotić slovio je kao vrstan propovjednik, teološki pisac prosvjetitelj. Isticao se dobrotom s istančanim osjećajem za potrebe siromašnih. Povijest ga pamti kao zaštitnika obespravljenih, progonjenih, siromašnih i onih koji na bilo koji način trpe. Prve elementa znanja i redovničkog iskustva najvjerojatnije je stekao u dominikanskom samostanu u Splitu. Potom odlazi na viši teološki studij u Pariz. Laureat pariškog sveučilišta, Augustin Kažotić se pročuo kao učeni profesor i vrstan govornik u Francuskoj, Italiji i diljem Hrvatske.

Augustin se okušao i kao diplomat. Papa Benedikt XI. povjerava mu 1303. upravu Zagrebačke biskupije. Po dolasku u Zagreb biskup Augustin Kažotić provodi svestranu obnovu bogoslužja, uvodi zajednički časoslov za članove Prvostolnog kaptola, a aktualne pastoralne probleme rješava u zajedništvu s klerom na dijacezanskim sinodama 1307. i 1314. godine.

Povijest mu pripisuje ustroj posebnog zagrebačkog obreda s misnim obrascima preuzetim iz dominikanske liturgije. Biskupa Kažotića oduševljaju hodočašća, proštenja, procesija i javni masovni izričaji vjere običnog puka. Augustinu je poznato da je vjera kršćanskog puka isprepletena praznovjerjem, koje on opravdava vjerskom nepoučenošću i neznanjem. Po uzoru na dominikanska studia sollemnia u Zagrebu je ustrojio katedralnu školu s odsjekom za studij slobodnih vještina i teologije.

Zagrebačkom biskupu Augustinu Kažotiću povijest pripisuje izgradnju zdenca podno zidina zagrebačke katedrale. Za njegova biskupovanja je vjerojatno podignut i hospicij sv. Elizabete.  Svestrani znanstveni interes Augustina Kažotića očituje se u njegovoj rukopisnoj ostavštini koja sadrži djela iz područja slobodnih vještina, medicine, crkvenog govorništva, prava, teologije i nove legende. Njegova literarna djelatnost zadire u početke teološke refleksije u Hrvata.

U dva sačuvana izvorna teksta, Izlaganja o pitanju krštavanja slika i drugim oblicima praznovjerja (1320.) i O materijalnim dobrima Krista i njegovih učenika (1321./1322.) zagrebački biskup sa znanstvenom akribijom primjenjuje teološka načela u praktičnom kršćanskom životu. 1310. odlazi u Avignon kod pape Ivana XXII. nakon čega mu Karlo I. Robert zabranjuje povratak u Zagreb. Papa ga premješta u južnotalijanski grad sv. Marije (Luceru) gdje i umire 1323. Dvije godine kasnije, kalabrijski vojvoda Karlo zatražit će od Apostolske Stolice da zagrebačkog i lucerskog biskupa proglasi svetim. Augustinovo štovanje trajno je prisutno u dominikanskom redu, lucerskoj biskupiji i u hrvatskom narodu. Papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1702. Augustin Kažotić prvi je Hrvat i prvi zagrebački biskup kojega je univerzalna Crkva uzdigla na oltar. 

Izvor: Šanjek, F. (1995) bl. Augustin Kažotić. U: F. Mirošević, ur. Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 95-100.