HR
Papin pohod, kao veličanstveni događaj i Crkve i hrvatskoga naroda, odjekuje i u novom broju Glasa Koncila (s nadnevkom od 19. lipnja) u kojem se naglasak stavlja na drugi povod Papinoga pohoda - iskazivanje štovanja hrvatskom mučeniku bl. Alojziju Stepincu.
Uz cjeloviti tekst osvrta samoga Benedikta XVI. na svoj pohod Hrvatskoj, list donosi očitovanja o tom pohodu predsjednika HBK nadbiskupa Srakića, člana Papinoga izaslanstva nadbiskupa Eterovića, nadbiskupa; splitskoga Barišića i zadarskoga Puljića.
Uoči ili na same Duhove u više crkvenih središta posebno se zahvaljivalo Bogu za te milosne dane, a u zagrebačkoj katedrali misu zahvalnicu predvodio je kardinal Josip Bozanić koji je uz ostalo pozvao: "Ono što je Papa ostavio čuvajmo u svojem srcu i razvijajmo da nosi rod, jer to je ono što nas izgrađuje, to je ono što čini da dobro raste u našoj sredini."
O iznenađujućem obratu u medijskom praćenju Papina pohoda Hrvatskoj u tekstu pod naslovom "Benedikt XVI. osvojio medije" piše Branimir Stanić koji uz ostalo ističe: "Ako se ubuduće u hrvatskim medijima počne relativizirati broj vjernika u društvu, zatim opravdanost govora o vjerskim temama ili Crkvi koja ima »sve manje utjecaja« ili je »zatvorena za medije«, uvijek će otrežnjenje moći biti osvrt na dane pohoda Benedikta XVI. Hrvatskoj. Jer, da je Katolička Crkva doista neka marginalna društvena skupina, kako se ponekad tvrdi, nikad mediji, javni i komercijalni, ne bi prepustili toliko svojega prostora temi pohoda njezina vrhovnog poglavara."
I u komentaru pod naslovom "Veličina i neprijateljstvo" urednik Ivan Miklenić ističe da je papa Benedikt XVI. u čak pola svojih javnih istupa na tom pohodu spominjao ili govorio o kardinalu Stepincu te ga je osvijetlio kao lik koji svojim djelovanjem i svojstvima zauzima nezaobilazno mjesto kao nadahnuće i usmjerenje za život i djelovanje suvremenih naršataja Crkve u Hrvatskoj. Papine poruke o bl. Stepincu "svjedočanstvo su njegove veličine koja prelazi okvire hrvatskoga naroda, ali koja je hrvatskom narodu, osobito katoličkim vjernicima, ne samo na ponos nego i nadahnuće za život i djelovanje".
U komentaru se također navodi: "Dok je papa Benedikt XVI. svojim pohodom i svojim iskazivanjem priznanja onoga što je u Hrvata doista veliko i vrijedno afirmirao Hrvatsku u međunarodnoj zajednici, nisu mirovali ni predstavnici onih u Hrvatskoj koji ne podnose ni hrvatsko ni katoličko pa su jedni iskazivali svoju mržnju i neprijateljstvo (osobito na nekim portalima), a bivši predsjednik do kraja je skinuo svoju masku i očitovao svoje pravo političko lice". Naime, bivši predsjednik je za talijanske novine doslovno rekao: »Zemlje Balkana trebale bi ući u Europu sve zajedno. Samo tako mogli bismo se stvarno međusobno pomiriti.« - te je time otkrio da zastupa političko stajalište koje je nespojivo sa službenom hrvarskom politikom i hrvatskim nacionalnim ciljevima i interesima.
U intervjuu predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić uz ostalo je istaknuo: »Svi hrvatski intelektualci i akademska zajednica trebaju znati neprijepornu činjenicu da su u 150 godina Akademije, njezinih prvih 50 godina usmjeravali Strossmayer i Rački! Oni su prvi stvorili jednu jaku nacionalnu ustanovu, zapravo temelje onoga što je došlo nakon 130 godina – hrvatska država!« Govoreći o potrebi prevladavanja svih nacionalnih podjela Kusić je također rekao: "Posve je razumljivo da Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ima poslanje i zadaću dostojanstveno i neupitno štititi i boriti se za nacionalne interese i napredak Hrvatske u svim područjima i u svim vremenima. To se odnosi na sve njene građane kao i na brigu za Hrvate izvan domovine. Ona ima viziju i daje strateške smjernice o ključnim pitanjima nacije bez natruha ideologije. Akademija djeluje na razvijanju suradnje a ne razdvajanja, osiguravajući Hrvatskoj dostojno mjesto u okruženju i u Europi."
Pravnik Androić upozorava da su u Hrvatskoj na djelu stalne reforme, ali da se unatoč tome ostaje stalno na početku, a u rubrici "Teološki osvrt" dr. Josip Sabol piše o čovječanstvu i strahu od svršetka svijeta. U rubrici "Susret" Željko Zadro, predsjednik Uprave tvornice šećera "Viro" otkriva što hrvatsku šećernu industriju očekuje nakon pristupnih pregovora u Europskoj uniji. Novinar Vlado Čutura predstavlja svjetski poznato župu Međugorje, a mladi su svoje stranice posvetili temi "Vrijeme je sveto; zato Bog ne kasni nego čeka".
Uz ovaj broja Glasa Koncila objavljen je i mjesečni magazin "Prilika". (gk)
