Svečana misa na Bogojavljenje u zagrebačkoj katedrali

7.1.2016.

Na svetkovinu Bogojavljenja središnje euharistijsko slavlje u zagrebačkoj prvostolnici predvodio je zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski.

Uvodeći u slavlje, biskup je rekao „slavimo Bogoobjavljenje, Božju objavu spasenja svim ljudima, svim narodima, svim rasama bez razlike, jer u tom činu se očituje ono što kaže Pismo: Bog želi da se svi ljudi spase. Tom smo spasenju i mi pridruženi po sakramentu krštenja i po našoj vjeri. Kao što su Ga mudraci prepoznali u Djetetu Isusu, mi ga danas prepoznajemo u Njegovoj Riječi i u otajstvu euharistije".

U prigodnoj homiliji, biskup je naglasio da se na Bogojavljenje spominjemo kako su prvi pogani, prvi Nežidovi došli pokloniti se Spasitelju.

To je znak, čin Božjeg milosrđa koji je utjelovljenjem pošao u susret ljudskom rodu. Jer, nastavio je propovjednik „Isus pripada cijelom čovječanstvu".

Upućujući na riječi apostola Pavla, podsjetio je, kako Bog u Kristu pomiruje i spaja ono što po ljudskoj logici nije moguće.

Taj proces pomirenja događa se danas po Crkvi koja obuhvaća sve narode i jezike. Po bogoslužju Crkve svi imaju pristup Bogu, Ocu svih ljudi. Nitko nema pravo drugoga isključiti iz mogućnosti da mu pristupi. Bogu nitko nije nevažan. Zato ne možemo privatizirati Boga i reći „Bog je na mojoj strani".

Ne, On je na strani svakog čovjeka. Zato mi kršćani čuvamo svoje svetinje, a istodobno smo široki u prihvaćanju različitosti, ustvrdio je propovjednik.

Nadalje je ukazujući na mudrace biskup rekao kako oni predstavljaju poganski svijet koji žudi za spoznajom istine, traži Boga.

Oni su primjer ljudima svim vremena. Prije svega potrebno je tragati za istinom – Bogom, a „Boga vidi tko mu gleda stvore" pjevao je pjesnik. Doista, promatrajući sve stvoreno možemo doći do spoznaje o Božjoj prisutnosti, jer sve stvorenje nosi pečat svoga Spasitelja, rekao je biskup te podsjetio i na uznemirenost Heroda pri pojavi mudracâ.

Odjednom se iza kulisa moći i pravovjernosti otkriva strah pred svjetlom, pred promjenom. Uznemirenost označava sebičnu i grešnu zatvorenost uma i srca, pojedinca i naroda koja često ne dopušta da vidimo što nam se vrijedno događa pred očima. Takvi umovi trajno ostaju uznemireni i u strahu od novoga. Herod ne treba znanje. On ima moć, političku i vojnu. I u ime te moći počinit će zlodjelo. Uvijek se treba bojati ljudi koji imaju moć, a nemaju znanje.

Uvijek se treba bojati ljudi koji imaju i znanje i moć, a nemaju duha. U takvim okolnostima najveće žrtve su nevini i bespomoćni, upozorio je biskup, te podsjetio kako mudraci pozivaju na poštenje i hrabrost da se tražena istina prihvati, a to znači i mijenja stav.

Ljudi koji iskreno slijede put razuma i znanja uvijek dolaze do istine. Zato ih s pravom nazivamo mudrima, rekao je propovjednik, te podsjetio kako se Bogu može doći samo pognute glave, odnosno skromno i iskreno. Onaj tko je sam sebi dosta neće prepoznati nikakav znak. Lažni pristupi su teška razočarenja.

Jer jedno je čitati-znati, drugo je biti prosvijetljen istinom, a treće prihvatiti je u poniznosti. A tek prihvaćanje nas oslobađa od otuđenja, od iluzija, od lažne slike svijeta koji nam se sugerira, a koji ne postoji u stvarnosti. Pozvani smo poput mudracâ ostaviti iza sebe svoje navike i neka svoja uvjerenja, ostaviti sebe, pognuti se, ući i pokloniti se. Tko god iskreno pristupi susrest će Boga i Spasitelja. A istinski susret s Bogom mijenja osobu, rekao je biskup.

Euharistijsko slavlje pjevanjem su uveličali Koralisti zagrebačke katedrale pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka. (IKA)

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr