Aktualnosti

Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvodio je svečano misno slavlje proslave svetkovine Bogojavljenja u ponedjeljak, 6. siječnja u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca. Na misnom slavlju koncelebrirali su kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački u miru, kanonici Prvostolnog kaptola zagrebačkog mons. Juraj Batelja, mons. Ivan Miklenić, mons. Ivan Hren, mons. Stjepan Baloban, kardinalov tajnik vlč. Tomislav Hačko te nadbiskupski tajnik vlč. Domagoj Topić.

Đakon vlč. Matko Filipović otpjevao je Navještaj Vazma nakon evanđeoskoga navještaja. Bogojavljenski navještaj slijedi drevni običaj Crkve da se upravo na svetkovinu Bogojavljenja, i to odmah poslije evanđeoskoga navještaja, proglasi svetkovanje Vazma kao središta liturgijske godine i cjelokupnoga liturgijskog života Crkve. 

U homiliji je nadbiskup Kutleša rekao da su mudraci pokazali "vjeru, strpljenje i odlučnost ne plašeći se poteškoća puta dok su slijedili znak nebeskog vodstva. Na isti način i mi smo pozvani prepoznati zvijezde koje Bog stavlja na naš životni put. Darove milosti, znakove providnosti i tihe poticaje Duha Svetoga u našem životu. Na nama je da poput mudraca, ponizno i s ljubavlju, prignemo koljena pred Kristom i darujemo Mu svoju vjeru, nadu i ljubav."
"Mudraci su učeni ljudi koji su prema tumačenjima došli s istoka, najvjerojatnije iz Perzije koja je bila poznata po svojim učenjacima i proročkim tradicijama. Zbog toga su mudraci putanju zvijezda povezali s proročkim najavama", pojasnio je nadbiskup te nadodao da "zvijezda nije pokazala mudracima samo put već im je u novorođenom djetetu otkrila ispunjenje njihovih očekivanja. Zemljopisna udaljenost mudraca simbolizira njihovu duhovnu udaljenost od Božjeg izabranog naroda. Ipak njihovo poganstvo nije bilo bezboštvo. Poklon mudraca novorođenom djetetu pokazuje da njihovo duhovno traganje nalazi svoje ispunjenje u Kristu Kralju i Spasitelju. To je prvi znak univerzalnosti Kristova spasenja, ono nije rezervirano samo za Izrael, već je namijenjeno svim narodima i svim kulturama."

"Mudraci vjerom prepoznaju Boga u jednostavnosti. Pred njima nije bio prizor kraljevskog sjaja niti zemaljskog veličanstva. Maleno mjesto Betlehem, skroman dom i jednostavni roditelji nimalo nisu odavali da se nalaze pred Kraljem kraljeva. Njihovo klanjanje simbol je krajnje poniznosti, iako su bili mudraci, učeni i visoko poštovani u svojim zemljama pred Kristom su se ponizili svjesni svoje malenosti pred božanskim veličanstvom. Bili su velikodušni u ljubavi i darivanju. Darovali su Isusu zlato kao simbol kraljevske časti i znak prepoznavanja Krista kao Kralja. Tamjan simbolizira Kristovo svećeničko dostojanstvo jer je on posrednik između Boga i čovjeka. Smirna podsjeća na Kristovu patnju i smrt što upućuje na njegovo spasenjsko poslanje u svijetu", rekao je nadbiskup te pozvao: "Darujmo i mi Kristu darove kojima možemo pokazati da smo ga prepoznali kao Boga ljubavi i milosrđa."

"Ravnodušnost svećeničkih glavara i pismoznanaca koji nisu prepoznali Krista Kralja, poziv je na budnost svima nama koji smo blizu institucionalnim Božjim svetinjama. Samo poznavanje crkvenih zakona i pisama nije dovoljno da se srce održi čistim, budnim i spremnim staviti se u službu istine. Bog svakodnevno od nas očekuje odgovore vjere ne samo riječima nego i djelima", zaključio je nadbiskup.

Misno slavlje pjesmom su animirali Koralisti zagrebačke katedrale pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka, uz orguljašku pratnju prof. Nevena Kraljića.