Nakon Ladislavovog unapređenja u kaločkog nadbiskupa, papa Klement VI. novim zagrebačkim biskupom proglašava Jakoba iz Piacenze, koji je prvo bio liječnik, pa biskup čanadski. Odmah u prvoj godini svoje službe Jakob je papi uputio šest molbi. Najvažnija među njima se odnosi na stolnu crkvu gdje ga moli za pomoć u izgradnji.
Nema nikakva dokaza ni znaka na katedrali da je biskup Jakob gradio neki njezin dio, ali je već na samom početku svoje službe imao najozbiljniju namjeru da gradnju nastavi. Biskup Jakob bavio se u Zagrebačkoj biskupiji sličnim poslovima i boravio na istim mjestima kao i njegovi prethodnici. Nastojao je uvesti disciplinu i pristojne odnose među kanonicima i svećenicima.
Odredio je globe za razne slučajeve koje su se upotrebljavale za crkvene potrepštine ili popravak knjiga. Umire u Budimu 16. listopada 1348. nakon što je otputovao u Ugarsku čestitati prijatelju Ladislavu na stjecanju Napuljskog kraljevstva.
Izvor: Dobronić, L. (1995) Jakob iz Piacenze. U: F. Mirošević, ur.
Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 117-119.
