Župnik:	preč. Božidar Cindori, župnik moderator; vlč. mr. Ivan Gretić, župnik in solidum
Adresa:	Novaki, Trg kardinala Alojzija Stepinca 1, 10437 Bestovje, 10431 Sveta Nedjelja
Telefon:	01 3323 313
Fax:	01 3323 313
E-adresa:	zupa.rakitje@zg-nadbiskupija.hr
Internetska adresa:	http://zupablalojzijastepinca.hr/

Župa Bl. A. Stepinca osnovana je dekretom zagrebačkog nadbiskupa 1. rujna 2001. god. Nastala je dismembracijom župe Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji i obuhvaća tri naselja: Bestovje - Novake i Rakitje. Župu je u jesen 2004. godine preuzeo sadašnji župnik Božidar Cindori koji je prvu godinu stanovao u župi Kerestinec, jer ovdje nije bilo crkve.

U počecima župe mise su se održavale u vatrogasnom domu, predvorju škole i maloj kapelici sv. Andrije u Novakima. Nakon ishođenja svih dozvola, 27. svibnja 2005. kard. Josip Bozanić je blagoslovio kamen temeljac. Gradnja je započela - te je na veliku radost već te iste godine u crkvi slavljena prva polnoćka, a župnik uselio u novu župnu kuću. Radovi su nastavljeni velikim intenzitetom te je 2007 godine uređenu crkvu blagoslovio kard, Bozanić. Crkva je danas velikim dijelom uređena, kao i okoliš.

Duhovni život: zborovi

Uz gradnju crkve počela se stvarati i živa vjernička zajednica. Od osnutka župe djeluje i župni zbor. I zbor mladih djeluje od 2003. godine. Dječji zbor djeluje od dolaska župnika Cindorija u župu tj od 2004. godine. Sva tri zbora kojima se pridružuje i župni band „Novi svijet“ vrlo su aktivna i animiraju nedjeljnu liturgiju na trima misama. Zbor mladih iza sebe ima jedan snimljeni nosač zvuka (CD), dok dječji zbor „Stepinčevi mališani“ ima iza sebe dva nosača zvuka.

Uz nedjeljne nastupe ovdje u crkvi zbor mladih nastupa i u drugim župama, dok dječji zbor gostuje na mnogim festivalima duhovnog i svjetovnog karaktera, a posebno valja naglasiti da već sedmu godinu za redom nastupaju na božićnom koncertu u Ciboni.

Župni tamburaški sastav u župi je oformljen i župni tamburaški sastav koji redovito vježba sa svojim profesorom te nastupa za prigodne svečanosti. Naziva se Tamburaški sastav "Zlatne godine".

Orgulje zahvaljujući gosp. Branku Špoljariću, (sada već pokojnom) dobili smo u donaciju 50 god. stare orgulje sa 19 registara u evangeličkoj crkvi u Reinfeldenu. Kompletnu restauraciju izvršio je graditelj orgulja Marko Rastija. One, ne samo da su nam ukras već i svojim zvukom doprinose liturgijskom životu naše župe.

Vitraji

U pokrajnim lađama vitraje je izradio ak. slikar Ante Čulo u kojima dominiraju praelementi: vatra. voda, zemlja i zrak koji su osnovni elementi i sakramenata kao znakova našega duhovnoga života.
U srednjoj lađi vitraje je izradio ak. slikar Branimir Dorotić i uz Božićni prizor prikazani su sveci našega naroda.
Središnji vitraj na koru izradio je također ak. slikar Ante Čulo i prikazuje središnji kršćanski znak: Križ koji je izvor našega života, sa elementima Isusove muke. Križ koji je izvor svjetla u našem životu.

Velika oltarna slika A. Stepinca jest zapravo privremeno rješenje dok se ne odluči što će na tome mjestu biti. U tijeku je unutrašnje uređenje crkve. Postavljene su nove klupe zalaganjem župljanina Ivana Bungića, Postavljen je novi kameni oltar, tabernakul, krstionica i svetohranište.

Križni put nove postaje Križnog puta postavljene su u crkvi 2010. godine i djelo su domaćeg župljanina akademskog kipara Petra Ujevića.

Društveni život ispod crkve se nalaze dvije velike dvorane za društveni život župljana. One su mjesto svakodnevnog, a osobito nedjeljnog okupljanja nakon svete mise. U njima se održavaju razne književne večeri, promocije, koncerti. Župljani se okupljaju povodom slavlja krštenja, vjenčanja ili sprovoda. U njima se djeca igraju.



Kapela sv. Andrije u Novakima

Kapela sv. Andrije u Novakima spominje se u kanonskim vizitacijama davne 1642. godine. Kao malu drvenu kapelu, pokrivenu šindrom, odlučili su je izgraditi mještani, katolici- krštenici, da ne bi na sveto mjesto morali putovati do Svete Nedelje. Točan datum njezina podizanja nije zabilježen, a spominje se samo da je najvjerojatnije izgrađena na posjedu obitelji Vojković što nije posve sigurno. O skromnoj, ali dolično uređenoj kapelici brinuli su se i njome upravljali starješine koje su izabrali mještani u dogovoru sa župnom crkvom u Svetoj Nedelji.
Nakon 200-tinjak godina zub vremena učinio je svoje i kapelica na malenome brijegu, na udaru vremenskih nepogoda, dotrajala je, pa ju je trebalo zamijeniti novom građevinom. Učinjeno je to 1851. godine i na mjestu stare drvene podignuta je zidana kapela o trošku župne crkve u Svetoj Nedelji. Seljani su toj gradnji pridonijeli besplatnim težačkim radom.

Pisanih tragova o ovoj novačkoj kapeli vrlo je malo. Jedan od vremešnijih Novačana, Antun Habdelić, istražujući povijest svoga mjesta, pronašao je u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu podatak da je te iste 1851., godine obnove kapele, u njoj obavljeno i prvo vjenčanje. Vjenčali su se udovac Ivan Vojvodić s udovicom Barom Prelec iz Strmca.

S godinama puk zapušta svoju kapelu i ona ponovno polako propada da bi se nova obnova dogodila 1935. godine. Prema brošuri izdanoj za Euharistijski kongres, koji je u lipnju 1938. održan u Samoboru, kapelu su s velikim oduševljenjem ponovno obnavljali vrijedni mještani uz pomoć svog župnika Stjepana Topolčića. Nakon te obnove kapela poprima svoj današnji vanjski izgled, u unutrašnjosti s novim oltarom koji je izradio Anton Vojvodić iz Novaka i slikom sveca kojemu je posvećena. Taj svetac, sveti Andrija, bio je apostol kao i brat mu Šimun Petar. Prema nekim evanđeoskim izvještajima, Andrija je bio prvi od apostola kojega je Isus pozvao. Propovijedao je kršćansku vjeru u Aziji, Rusiji i Grčkoj gdje je, kao neistomišljenik tamošnjih vjerskih shvaćanja, skončao svoj život u gradu Patrasu, razapet na kosi križ. Tzv. Andrijin križ na prometnom znaku danas označava opasnost prelaska preko željezničke pruge.

Obnova kapele iz 1935., svjedoče zapisi Antuna Habdelića, bila je i dostojno proslavljena, na Miholje, prošecijom od crkve Presvetoga Trojstva u Svetoj Nedelji, s
vjernicima iz svih okolnih sela, a išlo se preko polja, uz Katance u Svetoj Nedelji, prema Markovićima u Novakima, do kapele sv. Andrije. Kapelu je, s dozvolom nadbiskupa dr. Antuna Bauera, blagoslovio kanonik i župnik iz Samobora Juraj Kocijančić, a prvu svetu misu nakon toga, u obnovljenoj kapeli, služio je domaći župnik Stjepan Topolčić.

Uz dragovoljni rad na obnovi kapele, žitelji Novaka su dobrovoljnim prilozima prikupili i novac za zvono. Ono je, nakon izrade u ljevaonici Kvirina Lebrišaka u Zagrebu, na svečano ukrašenim kolima s volovskom zapregom, uz pratnju procesije vjernika, dopremljeno do kapele i postavljeno na zvonik na blagdan apostola Petra i Pavla 1937. godine. Od tog je 29. lipnja bilo određeno da svake godine na Petrovo i Pavlovo kod kapele sv. Andrije bude proštenje s misom. Kum zvona bio je Lovro Vojvodić, a prvi zvonari Valent Vojvodić sa sestrom Terezijom, te kasnije Josip i Mijo Mikež.

Kapela sv. Andrije izdržala je Drugi svjetski rat bez većih oštećenja, a po njegovu okončanju priređena je 29. lipnja 1945., na Petrovo i Pavlovo velika zabava kod kapele, ujedno i posljednja u novostvorenom komunističkom poretku.

U demokratskoj Hrvatskoj, uz gradnju crkve bl. Alojzija Stepinca za novoformiranu župu koja obuhvaća Bestovje, Novake i Rakitje, nije se zaboravilo ni na sad već opet pomalo oronulu kapelu sv. Andrije. Najprije je u nju dovedena struja, pa uređeni zidovi i strop, sa sjeverne strane dograđena je mala sakristija, a na ulaznim vratima podignuta nadstrešnica pod koju se od kiše i sunca mogu skloniti vjernici koji se ovdje okupe na proštenjarskim misama i na proslavama Vincekova, Jurjeva ili Jandraševa.

Novom obnovom, započetom 2012. godine pod vodstvom neumornog župnika Božidara Cindorija, a uz pomoć manjeg broja župljana i dijelom Grada Svete Nedelje, započela je sanacija temelja, odvodnja oborinskih voda, isušivanje od vlage i uređenje fasade. Popravljeni su krovište i izgrađena je nova nadstrešnica, vlažna unutarnja žbuka te skinuta te je uza svu zaštitu zamijenjena novom, uređen je pod, zaštićeni su prozori te zamijenjena ulazna vrata. Stari zidani veliki i neprikladni oltar zamijenio je novi kameni, a preuređena je i sakristija. Prostor oko kapelice je ograđen, uređen je trg ispred kapelice te na samom ulazu izgrađena
spilja Majke Božje Lurdske. Na posljetku, asfaltiran je i prilaz kapeli. I za kraj zanimljivost da je prigodom ovogodišnjih radova na kapeli u zidanom oltaru  pronađena kutijica s dokumentom na kojem piše da je Godine Gospodnje 1934. u listopadu blagoslovio oltar dr. Alojzije Stepinac, nadbiskup koadjutor i da je u oltar postavio relikvije (moći) mučenika Klementa, Justine i Venerandia. Evo s time i novih podataka za novo povijesno istraživanje.

Prema župnikovoj želji cijelu unutrašnjost kapele oslikala je u baroknom stilu ak. slikarica iz Varaždina, Snježana Inkret.

Svečani blagoslov kapele obavio je 12. svibnja 2013. mons. Lovro Cindori, kanonik zagrebački.
Sveti Andrija, moli za nas!