Aktualnosti

Zagrebački pomoćni biskup mons. Ivan Šaško predvodio je u četvrtak 24. listopada misno slavlje prigodom susreta članova Europske marijanske mreže u crkvi sv. Marka na zagrebačkom Gornjem gradu. Članovi Europske marijanske mreže - rektori i predstavnici europskih nacionalnih marijanskih svetišta - sudjeluju na svom godišnjem susretu koji se od 22. do 25. listopada održava u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici.

Na početku misnoga slavlja biskup je pozdravio okupljene rektore prenijevši blizinu i pozdrave zagrebačkog nadbiskupa mons. Dražena Kutleše. Dodao je da "ovako skupljeni, na određen način, uprisutnjujete Crkvu u Europi koja očituje svoje 'marijansko lice'. Gledajući vas, postaju nam bliza svetišta u kojima služite Bogu i Crkvi, vjernicima i svim ljudima koje pokreće Božji Duh da budu hodočasnici, da dođu u te znakovite prostore tišine i slavlja, susreta i novih početaka. Po vama su nam bliži narodi i zemlje iz kojih dolazite. Po vama vidimo ljude koji nose sveti nemir, koji su pronašli najdragocjeniji biser; možemo jasnije čuti pjesme, zahvale, vapaje i nade."

Biskup Šaško pozvao je okupljene da "osobito molimo za mir u Ukrajini, Svetoj zemlji i diljem svijeta; mir koji odražava ljubav prema istini i koji je istodobno plod pravednosti; mir koji - kako nam govori Isus - traži čišćenje ognjem Duha Svetoga."

U homiliji je, tumačeći Božju riječ i povezujući Jubilejsku godinu i svetišta, istaknuo kako "svetišta očituju susret čovjeka s raznim granicama i ljudsku čežnju za srećom i, u konačnici, za vječnošću. Na istome tragu možemo vidjeti i Jubilej koji je poglavito vezan uz otajstvo Utjelovljenja. U njemu živimo dar Isusa Krista, pravoga Boga i pravoga Čovjeka, koji je prihvatio biti odijeljen, odbačen, marginaliziran, da bi dokinuo podjelu i odvojenost, da bi premostio udaljenosti. Bog je u njemu živio ljudsku ograničenost i smrtnost te nam u Vazmu darovao bezgraničnost i besmrtnost."

​HOMILIJA BISKUPA ŠAŠKA

"U Jubileju je trajno prisutno prekoračivanje praga, slike granice, a svetišta na nebrojene načine očituju iskustva tereta i poteškoća uzrokovanih ograničenostima; svetišta su svjedoci potrebe za nadvladavanjem raznih granica i prelaženja praga, kao iskustva življenja otvorenosti novim obzorima i prihvaćanja dara slobode. Svetišta nas uče umjetnosti življenja granica i usklađivanju konačnosti i beskraja", naglasio je biskup Šaško.

Biskup je kao jednu od većih poteškoća u društvu naveo "neprihvaćanje ograničenosti ili odbijanje istine da smo stvorenja. Zbog toga se u svim područjima života mogu vidjeti težnje i pokušaji nadilaženja granica, ostvarivanja nekoga 'trans'. Pojam granice povezan je s idejom zaprjeke. Kao da su te dvije riječi istoznačnice. I umjesto prihvaćanja ljudske ograničenosti dominantna suvremena kultura trudi se pretvoriti ih u privid, kao da je ograničenost prividna i kao da nestaje kada ju se tako 'nadvlada'. Zapadna kultura, obećavajući i nudeći 'napredak', stvara privid društva bez granica; trajno nameće materijalne potrebe predstavljajući materijalno obilje kao nadvladavanje granica, a zapravo oblikuje samo privide."

Dodao je kako "kultura koja nastoji zamijeniti Boga sakralizirajući čovjeka i pritom ga zatvara u prolaznost postaje tek pokušaj prijevare i nijekanje života. Takva kultura oduzima ljudima vrijednost granica koje usmjeruju pragu; to su granice naših spoznaja, naših odluka i izbora; granice naše tjelesnosti trajno izazivane bolestima; naše duše iskušavane grijesima; granice nas otvaraju otajstvu i nadi. Danas je istinska opasnost ostaviti ljude u njihovim granicama s iluzijom o bezgraničnosti i svemoći do koje bi se - nastoji se promicati tvrdnja - moglo doprijeti samo s pomoću tehnike."

Mons. Šaško poručio je kako "svetišta odgajaju za dragocjenost granice i za nadu. Dolazak u svetište nije svakidašnji put. On se rađa iz čežnje koja je usađena u čovjeku. Biti u svetištu jasan je znak nade koji govori o vrijednosti granica, po molitvi, zajedništvu, sakramentu pomirenja, preobraženih u prag. Na tome pragu nalaze se lica ljudi, svetaca, osobito Blažene Djevice Marije, u kojima vidimo njihovo življenje poniznosti, neznatnosti i slabosti. Svetišta su veličanstvene učionice i lječilišta ljudskosti, jer daju prostora ljudskim neuspjesima, njihovim očekivanjima, razočaranjima i konačno - nadi i konačnomu smislu."

Na misnom slavlju, uz prisutne rektore i predstavnike europskih nacionalnih marijanskih svetišta, koncelebrirali su i moderator Nadbiskupskog duhovnog stola i v.d. ekonoma preč. Domagoj Matošević te župnik Župe sv. Marka na Gornjem gradu preč. Vladimir Magić.

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije