Aktualnosti

U Centru pomirenja u Prozorju 7. i 8. prosinca održani su definitivna inkorporacija br. Sebastiana Slovića te njegovo đakonsko ređenje.

Obred definitivne inkorporacije 7. prosinca predvodio je provincijalni delegat Družbe u Hrvatskoj o. Ilija Grgić, CPPS, uz koncelebraciju svećenika Misionara i drugih prezbitera.

U homiliji je o. Grgić istaknuo važnost poslanja koje brat Slović preuzima ulaskom u Družbu, navevši život Ivana Krstitelja kao uzor skromnosti, ustrajnosti i usmjerenosti na Krista. Ivan Krstitelj uistinu jest primjer i uzor koji je kao "magnet" privlačio ljude Kristu, stavljajući sebe u drugi plan. Govoreći o pustinji, u teološkom smislu, o. Grgić ohrabrio je br. Slovića da svakodnevicu živi slušajući Riječ kako bi je mogao čuti i drugima navijestiti. "Evanđelje nam u prvi plan stavlja lik Ivana Krstitelja kao proroka koji nije učinio nijedno čudo, a toliko je značajan za povijest spasenja", rekao je.

O. Grgić protumačio je i značenje misijskog križa te doživotna obećanja koja određuju identitet Misionara Krvi Kristove.

Nakon molitve Litanija svih svetih uslijedio je obred inkorporacije.

Na svetkovinu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Centru pomirenja slavljena je liturgija tijekom koje je br. Slović zaređen za đakona. Red đakonata podijelio mu je zagrebački pomoćni biskup mons. Ivan Šaško, uz koncelebraciju četrnaestorice svećenika.

Na početku misnog slavlja o. Grgić izrazio je zadovoljstvo što mons. Šaško predvodi obred, podsjećajući na njegovu bliskost s Centrom pomirenja. Kandidatovu prikladnost za ređenje potvrdio je odgajatelj bogoslova o. Ivan Raljušić, CPPS, uime Družbe Misionara Krvi Kristove.

Mons. Šaško u homiliji je govorio o službi đakonata polazeći od evanđeoskog teksta Navještenja (Lk 1, 26-38), ističući da se u razgovoru između anđela Gabrijela i Marije jasno vide temeljne odrednice svakoga crkvenog služenja. Izdvojio je nekoliko ključnih elemenata koji određuju đakonsku i svećeničku službu: prihvaćanje Božje volje u Marijinim riječima "Neka mi bude po tvojoj riječi"; otvorenost milosti koja mijenja čovjekovo srce, što se očituje u pozdravu "Milosti puna"; svjesnost Božje prisutnosti izraženu u riječima "Gospodin s tobom"; zatim služenje koje se prepoznaje u Marijinu odgovoru "Evo službenice Gospodnje"; te pouzdanje u Božje djelovanje vidljivo u izričaju "Ta Bogu ništa nije nemoguće".

U tom je kontekstu istaknuo da je đakonat, kao služba koja u Crkvi stoji u temelju svih ostalih službi, posebno usmjeren na ponizno i nenametljivo služenje po kojem se očituje Božja blizina čovjeku. Istaknuo je i da suvremena kultura često ne cijeni tišinu, skrovitost i proces sazrijevanja, dok je služba đakona upravo poziv na takav način života i djelovanja, u kojem se Božje djelovanje prepoznaje u jednostavnosti i vjernosti. Bratu Sebastianu poručio je da svoj put nastavi u suradnji s Božjom milošću i u služenju zajednici koja mu je povjerena.

Nakon homilije uslijedio je obred ređenja: prostracija uz pjevanje Litanija svih svetih, polaganje ruku i posvetna molitva biskupa te oblačenje dalmatike, vidljivog znaka đakonske službe. Obred je završen cjelovom mira.

Pri završetku misnog slavlja o. Grgić zahvalio je svim sudionicima, svećenicima, ministrantima i bogoslovima, kao i obitelji br. Slovića. Zahvalnost je upućena i zajednici Cenacolo za njihov doprinos duhovnom putu br. Slovića. Posebnu zahvalu o. Grgić uputio je mons. Šašku uručivši mu ikonu bl. Ivana Merlinija koji je prvi proglašeni blaženik u ovoj svetoj Jubilejskoj godini.