HR
Sv. Jakov bio je sin Zebedeja i Salome, brat Ivana evanđelista. Rodio se u Betsaidi na Genezaretskom jezeru. Na apostolsko ga je djelo pozvao sam Isus Krist u proljeće ili ljeto 28. godine, što nam je posvjedočio evanđelist Matej kad je zapisao:
“Idući odatle dalje, Isus opazi drugu dvojicu braće, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana, u lađici, s ocem, gdje krpaju mreže. Pozva ih. Oni odmah ostave lađicu i svog oca te pođu za njim.”
Zapisano nam je i da je Jakov bio nagla i žestoka temperamenta. Kad Isusa nisu Samarijanci primili, Jakov i Ivan upitaše Isusa hoće li da zapovjede ognju da siđe s neba i da ih uništi. Isus ih je tada ukorio. U Djelima apostolskim piše da je u vrijeme kralja Heroda mačem pogubljen Jakov, brat Ivanov.
Klement Aleksandrijski i Euzebije Cezarejski spominju i obraćenje sudskoga sluge koji je vodio Jakova na sud. Kad je vidio s kolikim je mirom apostol Jakov primio osudu, bio je potaknut da se i sam prizna kršćaninom.
Jakova je zamolio za oproštenje za sve što mu je učinio, a apostol ga je poljubio i rekao mu: “Mir s tobom!” Poslije toga je obojici odrubljena glava. Tijelo je sv. Jakova preneseno u Compostellu u Španjolskoj gdje je njegov grob, uz Rim i Jeruzalem, postao najpoznatije hodočasničko stjecište.
Španjolska je uzela sv. Jakova za svoga zaštitnika, a kad njegov blagdan padne u nedjelju onda je za Španjolsku ta cijela godina jubilarna Jakovljeva godina.
U Zagrebačkoj nadbiskupiji župa Radoboj među svojim sakralnim građevinama s ponosom ističe kapelu sv. Jakoba u Očuri, koja je spomenik nulte kategorije. Prvi put se spominje 1639. te je bila posvećena Blaženoj Djevici Mariji. Smatra se jednom od najvećih gotičkih crkava u Hrvatskom zagorju. U vrijeme baroka doživjela je preinake, a ratna zbivanja tijekom Drugoga svjetskoga rata ostavila su na njoj brojne ožiljke.
I ponad Zagreba, kapela sv. Jakova, smještena na 864. metru obronaka Medvednice, i danas je ispunjena hodočasnicima planinarima. Nekada je pripadala župi Šestine a danas o njoj vode brigu franjevci s Ksavera. Vjerojatno je prva kapela sv. Jakoba građena u 18. stoljeću, zahvaljujući rudarima iz obližnjeg rudnika grofova Zrinskih, a zaslugom baruna Kulmera 1847. godine sagrađena je nova zidana kapelica, koja je po projektu arhitekta Jurja Denzlera 1935. godine temeljito obnovljena.
Šibenska biskupija, kao i Gospićko-senjska, posvećene su sv. Jakovu, a u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji više je župnih crkvi posvećeno sv. Jakovu. U Varaždinskoj biskupiji poznata je župa sv. Jakoba u Prelogu.
Spomenimo i crkvu sv. Jakova u Opatiji, u Riječkoj nadbiskupiji, koju turisti rado posjećuju. Svetoga su Jakova u srednjem vijeku kao svoga zaštitnika uzeli vitezovi, a pod njegovu se zaštitu utječu kožari, apotekari, ratari, voćari te hodočasnici i putnici, pa ga slikari često prikazuju upravo kao hodočasnika sa štapom u ruci. (HKR)
