Objavljeno: 25.03.2022.
U Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, s pomoćnim biskupima mons. Ivanom Šaškom i mons. Mijom Gorskim, biskupskim vikarom za pastoral i kancelarom Nadbiskupskog duhovnog stola preč. Markom Kovačem, rektorom Svetišta preč. Domagojem Matoševićem i okupljenim svećenicima, slavio je svetu misu prigodom Čina posvete kojim papa Franjo u zajedništvu s biskupima svijeta posvećuje Ukrajinu i Rusiju Bezgrješnom Srcu Marijinu, na svetkovinu Blagovijesti - Navještenja Gospodinova, u petak 25. ožujka 2022. godine. U nastavku donosimo tekst molitve posvete:
Marijo, Majko Božja i Majko naša,
u ovome se času nevolje utječemo tebi.
Ti si Majka, voliš nas i poznaješ;
ništa ti nije skriveno što nosimo u srcu.
Majko milosrđa,
toliko smo puta iskusili tvoju providnosnu nježnost,
tvoju prisutnost koja vraća mir,
jer nas uvijek vodiš k Isusu, Knezu mira.
Međutim, mi smo izgubili put mira.
Zaboravili smo opomenu tragedija iz prošloga stoljeća,
žrtvu milijuna poginulih u svjetskim ratovima.
Zanemarili smo preuzete obveze kao Zajednica nacijâ
i izdajemo snove mira narodâ i nade mladih.
Razboljeli smo se od pohlepe,
zatvorili smo se u nacionalističke interese
;
dopustili smo da uvenemo od ravnodušnosti
i postanemo nepokretni od sebičnosti.
Dali smo prednost zanemarivanju Boga,
življenju sa svojim lažima, hranjenju agresivnosti,
zatiranju života i gomilanju oružja,
zaboravljajući da smo čuvari svoga bližnjega
kao i istoga zajedničkog doma.
Ratom smo razorili Zemaljski vrt;
grijehom smo ranili srce svoga Oca
koji želi da budemo braća i sestre.
Postali smo ravnodušni prema svima i prema svemu,
osim prema samima sebi.
I ispunjeni stidom govorimo: oprosti nam, Gospodine!
U bijedi grijeha, u našim naporima i u našoj krhkosti,
u otajstvu bezakonja zla i rata,
ti nas, Presveta Majko, podsjećaš
da nas Bog ne ostavlja,
nego nas nastavlja gledati s ljubavlju,
željan oprostiti nam i ponovno nas dići.
On nam je darovao tebe
i u tvoje Bezgrješno Srce
smjestio utočište za Crkvu i za čovječanstvo.
Po božanskoj si dobroti s nama
te nas i u najtjeskobnijim trenutcima povijesti
vodiš prepuna nježnosti.
Stoga se utječemo tebi;
kucamo na vrata tvoga Srca mi,
tvoja draga djeca,
koju se ne umaraš pohoditi u svako doba
i pozivati na obraćenje.
U ovome turobnom času
pohiti nam u pomoć i utješi nas.
Svakomu od nas ponovi riječi:
“Nisam li možda ovdje prisutna ja, tvoja Majka?ˮ
Ti znadeš kako razmrsiti zamršenost našega srca
i razvezati čvorove našega vremena.
Svoje pouzdanje polažemo u tebe.
Sigurni smo da ti, osobito u trenutku kušnje,
ne odbijaš naše molbe i dolaziš nam u pomoć.
Tako si učinila u Kani Galilejskoj,
kada si požurila trenutak Isusova posredovanja
te si u svijet uvela njegovo prvo znamenje.
Kada je slavlje prelazilo u tugu,
rekla si mu: «Vina nemaju» (
Iv 2, 3).
Majko, ponovno to reci Bogu,
jer smo danas iscrpili vino nade,
iščeznula je radost, razvodnilo se bratstvo.
Izgubili smo čovječnost, u bescjenje smo bacili mir.
Postali smo sposobni za svako nasilje i razaranje.
Žurno nam treba tvoja majčinska zauzetost.
Primi stoga, o Majko, ovu našu prošnju.
Ti, Zvijezdo mora, ne dopusti da potonemo u ratnoj oluji.
Ti, Škrinjo novoga saveza, nadahni planove i putove pomirenja.
Ti, “Zemljo nebeskaˮ, vrati Božju slogu u svijet.
Ugasi mržnju, utišaj osvetu, nauči nas oprostu.
Oslobodi nas od rata, sačuvaj svijet od nuklearne prijetnje.
Kraljice Krunice, probudi u nama potrebu za molitvom i ljubavlju.
Kraljice ljudske obitelji, pokaži narodima put bratstva.
Kraljice mira, isprosi svijetu mir.
Tvoj plač, o Majko, neka pokrene naša okorjela srca.
Suze koje si za nas prolila
neka daju da procvjeta ova dolina
koju je naša mržnja isušila.
I dok buka oružja ne šuti,
tvoja molitva nek nas oraspoloži za mir.
Tvoje majčinske ruke nek pomiluju sve koji pate
i koji bježe pod naletom bombi.
Tvoj majčinski zagrljaj nek utješi sve
koji su primorani napustiti svoje domove i svoju domovinu.
Tvoje ožalošćeno Srce
nek nas potakne na suosjećanje
i nek nas odvaži da otvorimo vrata
i da se pobrinemo za ranjene i odbačene ljude.
Sveta Majko Božja,
dok si stajala pod križem,
Isus ti je – gledajući učenika pored tebe –
rekao: „Evo ti sina.“ (
Iv 19,26)
Tako ti je povjerio svakoga od nas.
Zatim učeniku, svakomu od nas, reče: „Evo ti majke.“ (r. 27).
Majko, želimo te sada primiti u svoj život i u svoju povijest.
U ovome času čovječanstvo, iznemoglo i uznemireno,
stoji s tobom pod križem.
Ima potrebu povjeriti se tebi
i po tebi se posvetiti Kristu.
Ukrajinski i ruski narod, koji te časte s ljubavlju, utječu se tebi,
dok tvoje srce kuca za njih i za sve narode
uništavane ratom, glađu, nepravdom i bijedom.
Stoga mi, Majko Božja i Majko naša,
tvojemu Bezgrješnom Srcu
svečano povjeravamo i posvećujemo
nas same, Crkvu i svekoliko čovječanstvo,
a osobito Rusiju i Ukrajinu.
Primi ovaj naš čin
koji izvršavamo s pouzdanjem i ljubavlju.
Učini da prestane rat i providi svijetu mir.
Odgovor „da“ koji je niknuo iz tvoga Srca
otvorio je vrata povijesti Knezu mira.
Čvrsto se pouzdajemo da će iznova,
po tvome Srcu, doći mir.
Tebi, dakle, posvećujemo budućnost cijele ljudske obitelji,
potrebe i očekivanja naroda, tjeskobe i nade svijeta.
Neka se po tebi na Zemlju izlije Božje milosrđe
i neka slatki otkucaji mira ponovno
određuju ritam naših dana.
Ženo koja si Bogu rekla “daˮ,
nad koju je sišao Duh Sveti,
donesi među nas Božji sklad.
Ti koja si “živo vrelo nadeˮ,
utaži žeđ našega usahnulog srca.
Ti si istkala Isusovo čovještvo;
učini i nas tvorcima zajedništva.
Hodila si našim putovima;
vodi nas stazama mira.
Amen.