Aktualnosti

Pretposljednja točka pohoda pape Franje Sarajevu je ekumenski i međureligijski susret u Franjevačkome međunarodnom studentskom centru na Kovačićima. Na susretu sudjeluju predstavnici Islamske zajednice, njih 51 predvođeni s reis-ul-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem. Srpska pravoslavna Crkva zastupljena je s 54 predstavnika predvođenih episkopom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Grigorijem. Židovsku zajednicu u BiH predstavlja 29 predstavnika koje predvodi Jakob Finci, predsjednik Židovske zajednice u BiH. Uime Katoličke Crkve u BiH sudjeluje izaslanstvo od 58 članova predvođenih vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem. Na susretu je i provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran. Riječ je o predstavnicima Crkava i vjerskih zajednica uključenima u Međureligijsko vijeće.

Neposredno prije susreta održan je jednosatni pretprogram tijekom kojega su se predstavile pojedine vjerske zajednice, te domaćin Franjevačka provincija Bosna Srebrena.
Na ulazu u zgradu Papu i kardinala Puljića s pratnjom dočekao je provincijal fra Lovro Gavran i poglavari spomenutih zajednica.
Sam ulazak u dvoranu pjesmom je popratio fra Emanuel Josić, bogoslov, student na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.

Srajevo, (IKA) - Bog nam je darovao milost da se rodimo u ovoj zemlji i da na ovim prostorima zajedno živimo. Dijalog nema alternative. Tome nas uči i pregorko iskustvo nedavnoga rata sa strašnim posljedicama. Još uvijek su prisutne mnoge rane koje valja liječiti i vraćati povjerenje jednih prema drugima. Svjedok sam da postoji velik broj onih koji su i u najtežim ratnim danima tražili što možemo zajednički učiniti za opće dobro naših Crkava i vjerskih zajednica, rekao je kardinal Vinko Puljić u pozdravu papi Franji.

Posebno je istaknuo važnost prisutnosti franjevaca od god. 1291. u Bosni i Hercegovini. Kardinal je posvjedočio o kontaktima vjerskih zajednica za vrijeme rata u BiH. Nismo mogli rat zaustaviti ni stvarati strategiju mira. Ono što smo mogli to smo i činili: molili smo i pozivali na mir, rekao je kardinal i naveo da je god. 1997. utemeljeno Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine koje od tada djeluje kao institucija u ovoj državi.

Živeći zajedno dužni smo prihvatiti i poštivati naše različitosti, upoznavati jedni druge i putem dijaloga tražiti način putem izgradnje mira, suživota i međusobnog uvažavanja u jednakopravnosti. Potrebno je još puno toga učiniti da se dogodi istinski proces pomirenja i praštanja i da se vrati duh povjerenja, rekao je kardinal Vinko Puljić, zahvalivši Papi što podupire dijalog i izgradnju svijeta u duhu dijaloga i poštivanja međusobnih različitosti. Zamolio je i Papu da moli da u BiH zaživi pravedni mir, jednakopravnost i otvaranje perspektive utemeljene u vjerničkoj nadi.

Uime Islamske zajednice Papu je pozdravio reisu l-ulema Husein ef. Kavazović rekavši da se u Bosni i Hercegovini možda najjasnije vide pokazatelji duboke krize, koju prolazi suvremeni svijet. U našem svijetu se relativiziraju sve univerzalne vrijednosti, što najneposrednije uočavamo u globalnom zagovaranju antihumanih ideja i zabrinjavajućoj desakralizaciji svijeta, rekao je poglavar islamske zajednice, dodajući da mjesto vjere uzurpiraju ideologije i moralno posrnuće. Ef. Kavazović smatra da je poziv predstavnika vjerskih zajednica borba protiv moralnog relativizma, a u korist duha optimizma, pokajanja i nade te povratka tradicionalnim vrijednostima i brižnom odnosu prema svim ljudima. Papin pohod doživljava kao potporu vjerskoj i kulturnoj tradiciji Bosne i Hercegovini, te se spomenuo genocida nad muslimanima i posvjedočio da pokornost Bogu znači služenje svim ljudima.

Ef. Kavazović je izrazio i zabrinutost jer dominantni teologijski i filozofijski obrasci su više usmjereni ostvarivanju globalnih političkih ciljeva nego li pomaganju ljudima da dođu u blizinu Božije milosti. Kao da je i ljudima vjere postalo važnije podržati političke, vojne i ekonomske blokove nego svjedočiti istinu i pružiti ljubav i utjehu nemoćnima, istaknuo je. Poglavar Islamske zajednice u BiH istaknuo je da zajedno sa Katoličkom Crkvom u Bosni i Hercegovini žele snažiti vjeru u jednog Boga, vjerski moral i duhovnost naspram otuđenja materijalističke civilizacije i njezinog proizvoda, desakralizacije svijeta, te iskazao potporu braku između muškarca i žene.

Duboko smo dirnuti Vašom brigom za nas, za sve stanovnike Bosne i Hercegovine. Vaš boravak među nama razumijemo i kao svesrdnu podršku ovoj zemlji, njezinom suverenitetu i njezinoj budućnosti u europskoj i svjetskoj zajednici slobodnih država. Nadamo se da će najodgovorniji ljudi u našoj državi u Vašim porukama naći podstreka za unapređenje društvenog mira, međusobnog poštovanja ljudi, te odmjerenu, mudru i konstruktivnu socijalnu i političku integraciju bosanskohercegovačkog društva, rekao je reisu-l-ulema te pozdravio Papina nastojanja oko mira u zemljama „strašnih stradanja i patnji muslimana i kršćana i drugih ljudi na Bliskome istoku". Vaš dolazak među nas ohrabrujući je čin za sve ljude dobre volje u ovoj zemlji različitih ograničenja, mogućnosti i očekivanja, zaključio je ef. Kavazović.

Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije rekao je Papi da je njegov dolazak veliko ohrabrenje i utjeha ponajprije bosansko-hercegovačkim katolicima kojima dolazi kao nadpastir, a pravoslavni kršćani u susretu s Papom osjećaju ne manju radost što poglavar sestrinske Crkve i biskup Rima posjećuje ovu zemlju.

„Kao što znate mi smo, hvala Bogu, prije ravno dvadeset godina izašli iz posljednjeg rata (a nijedan prijašnji nije nas mimoišao, ostavivši duboke i neiscjeljene rane), ali još uvijek pričamo o njemu kao da se jučer završio. Razumljivo, jer rat donosi nesreću, ubojstva, okrutnosti i to uvijek onih najmanjih i najnedužnijih ljudi, a ubojica i žrtava ima na svim stranama. Međutim, nas djecu Crkve Božije posebno treba brinuti, a i sramotiti činjenica da su kod nas kršćani ubijali i kršćane i nekršćane pa je stoga ova zemlja još od Drugog svjetskog rat puna grobova, jama, porušenih crkava i manastira", rekao je episkop Grigorije, primijetivši da je, s druge strane, istina i to da kada prestane zveket oružja i zamuknu ratni pokliči nastavlja se životu u miru, poštujući jedni druge.

„U toj neobjašnjivoj stvarnosti Bosna i Hercegovina može biti čudesno lijepa i gotovo neopisiva zemlja. Zaista, mnogo toga divnog i originalno bosansko-hercegovačkog nastalo je upravo prožimanjem različitih kultura, religija i naroda koji ovdje žive. Međutim, taj uzajamni suživot u miru i poštovanju poslije ovog posljednjeg rata još nismo sasvim postigli, i baš u tome očekujemo i Vašu pomoć. Želimo da nas utvrdite u našem uvjerenju da se čovjeka dostojni odnosi između različitih nacija i vjera moraju zasnivati na uzajamnom poštovanju i iskrenom susjećanju. Da moramo uložiti dodatni napor da razvijemo osjećaje povjerenja, simpatije i naklonosti. I konačno, da zajednički život može postojati samo u Istini", rekao je episkop Grigorije papi Franji.

Predsjednik Židovske zajednica BiH Jakob Finci u govoru je rekao da mu je velika čast i zadovoljstvo pozdraviti Papu u Sarajevu, gradu u kome židovska zajednica egzistira u miru i slozi s ostalim vjerskim zajednicama i Crkvama posljednjih 450 godina, s namjerom da ostane ovdje i narednih najmanje 450 godina, jer, kako je rekao, „drugu domovinu niti tražimo niti imamo".
Prokomentirao je kako nije bilo lako opstati 450 godina na Balkanu, „buretu baruta kako ga mnogi zovu, ali uz razumijevanje, dobru volju i Božju pomoć sve se može".
Istaknuo je da Papin dolazak u BiH ohrabruje i raduje. Znamo da nam je došao prijatelj, netko tko nam želi dobro, želi pomoći i podučiti nas kako da budemo bolji vjernici, a time bolji ljudi, rekao je Finci.

„Nećemo Vas lagati, jer nismo političari i reći da je ovdje sve med i mlijeko, te da problema nema. Ima problema, ali ih mi pokušavamo zajednički riješiti, svjesni da nam je moguć opstanak na ovom lijepom dijelu zemaljske kugle koju nam je Bog dao na korištenje samo ako budemo radili zajedno. Nije sada ni vrijeme ni mjesto da nabrajamo probleme s kojima se susrećemo, ali uvjeravamo Vas da se radi o problemima koje smo sami sebi stvorili, pa ih sami moramo i nadići. Naravno, Vaša mudra riječ i očinski savjet mogu nam u tome samo pomoći, i zato smo s pažnjom pratili sve što ste rekli otkad ste stupili na naše tlo, i u potpunosti podržavamo Vaše riječi koje ste uputili svim građanima Bosne i Hercegovine", rekao je Finci. Papi je uručio reprint Sarajevske Hagade, rekavši da takve knjige nema u cijeloj dugoj Židovskoj povijesti, „da Vas podsjeća na Vaš posjet i na malu židovsku zajednicu, čiju ste 450. obljetnicu svojim dolaskom i Vi uveličali". (IKA)