Aktualnosti

Hodočasnici pješaci 284. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba Majci Božjoj Bistričkoj u Mariju Bistricu, koji su u subotu 12. rujna krenuli iz zagrebačke katedrale u ranim jutarnjim satima predvođeni zagrebačkim pomoćnim biskupima mons. Ivanom Šaškom i mons. Mijom Gorskim, slavili su na Sljemenu u crkvi Majke Božje Sljemenske-Kraljice Hrvata misno slavlje te imali prvi predah nakon četverosatnog hoda po Medvednici.



Već se na izlasku iz katedrale moglo primijetiti da je ove godine znatno povećan broj hodočasnika, osobito mladih, a na Sljeme su mnogi došli i redovitom autobusnom linijom s Mihaljevca. Kod sljemenske kapele svi su se hodočasnici spojili u jednu zajedničku „krunicu“ čija je molitva, pjesma i prijateljski razgovor gromko odjekivala prekrasnom Božjom prirodom, obasjanom sunčanim zrakama i laganim povjetarcem. Kada su hodočasnici stigli pred kapelu pozdravio ih je sljemenski župnik p. Franjo Korade DI, koji je bio na raspolaganju za sakrament ispovijedi, a otvorio je hodočasnicima prostorije župnoga ureda da se osjećaju „kao kod svoje kuće“.  



Misno slavlje u sljemenskoj kapeli na 1001. metru nadmorske visine predvodio je biskup Gorski u koncelebraciji s biskupom Šaškom i župnikom župe sv. Leopolda Bogdana Mandića u Ljubljanici-Voltino Željkom Lovrićem. „Pozdravljam vas kao hodočasnike na putu prema Mariji Bistrici u Marijinoj crkvi Kraljice Hrvata na Sljemenu. Često puta pitaju: Zašto vi idete pješice, pa ima auto, lakše je autom doći?! Ali mi nemamo pred sobom sam cilj nego put, i put je sastavni dio cilja. Planinari znaju da onaj tko ne hoda do vrha ne zna cijeniti ljepotu pogleda. Tako i onaj koji ne uloži žrtvu u svoje hodočašće zapravo teško može vrednovati hodočašće na kojem se nalazi. Zato mi ulažemo u cilj prema kojem idemo“, rekao je mons. Gorski na početku misnoga slavlja nadodavši da u slavlju spomendana Presvetog Imena Marijinog svaki vjernik slavi svoj poziv kojim ga je Bog po imenu pozvao.



Nakon što je župnik Lovrić pročitao evanđelje, prigodnu homiliju je izrekao mons. Šaško, usmjerivši svoje razmatranje na tumačenje značenja imena, koje je „toliko dragocjeno da se poštovanjem prema njemu odražava naročito u Božjem imenu“. Protumačivši nadalje različita značenja imena Marija, mons. Šaško je podsjetio i na zazive „Gospa“, „Vladarica“ i „Kraljica“.



„To je i njezin naslov ovdje: Kraljica naših srdaca, jer je Roditeljka Kralja svega stvorenja. Ona je pridružena Kristu u svakomu otajstvu: od stvaranja i utjelovljenja. Ona je dušom i tijelom pokraj nebeskog Kralja, ne da bi bila od nas udaljena, nego da nas primi u Božje kraljevstvo i živom čuva nadu u radosti neba“, kazao je mons. Šaško, podsjetivši da su hodočasnici na put krenuli s njezinim imenom u srcu i na usnama, noseći na tom hodočašću živote svojih bližnjih, zahvaljujući za njih, moleći s njima i za njih.



Podsjećajući da je i sam blaženi Alojzije Stepinac kao zagrebački nadbiskup hodočastio pješice preko Sljemena na Mariju Bistricu, mons. Šaško je rekao: „U našem hodočašću posebno mjesto ima ime blaženoga Alojzija Stepinca. Ova staza ostaje živom po njegovu imenu, ali nije u pitanju samo put do Majke Božje Bistričke, nego ime u kojem se nalazi vjera i pouzdanje, trpljenje i nade hrvatskih vjernika i naroda. U njegovu životu je puno života, događaja, ohrabrenja i utjehe. Znamo da prati naše korake; znamo da promatra i naše dvojbe, obeshrabrenosti. Zaviruje u naše srce i kada smo pomalo tužni događajima vezanim uz njegovo proglašenje svetim. Ali ostajemo postojani, jer u svjetlu vječnosti svijet i ljudski pokušaji borbe protiv Boga djeluju jadno.“



Nastavivši govoriti o Imenu Marijinom, čiji je spomen  vezan je uz datum obrane Beča od Turaka 1683. godine, mons. Šaško je istaknuo: „To nam daje poticaj da molimo za svoju domovinu, da molimo za Europu da prepozna i čuva kršćanske vrijednosti te da raste ukorijenjena u Kristu i Marijinu imenu. To živi u našem jednostavnom pozdravu s tim imenima, jer kažemo 'Hvaljen Isus i Marija!' Tu ostaje sačuvana ljepota radosti što nas je Bog zavolio i što ga poznajemo u imenu zemaljske prisutnosti vječnosti.“



Zaključujući homiliju mons. Šaško je pozvao sve nazočne hodočasnike da, dok hodaju od lika Kraljice Hrvata do Majke Božje Bistričke, unesu u svoju zahvalu Bogu, imena svih dragih ljudi koji su kroz stoljeća prenosili vjeru u Krista i pobožnost prema Mariji.



Nakon kratke okrjepe, hodočasnici su nastavili svoj hod prema Hunjki, gdje su kod raspela uz tamošnje ugostiteljske objekte molili pobožnost križnoga puta, u čijim su se razmatranjima podsjećali na svetački lik bl. Alojzija Stepinca i njegovo odvažno pastirsko služenje i zauzimanje za Božju pravdu u nesklonim vremenima za vjeru, Crkvu i domovinu.
Geslo ovogodišnjeg hodočašća „Marijo, ne odbij nam molbe u potrebama našim“ objedinilo je već danas više hodočasničkih skupina koje su pješice krenule prema Mariji Bistrici iz različitih smjerova: od Katedrale, iz Čučerja i iz Sesveta.



Hodočasnici na trasi od Sesveta prema Lazu bili su najviše ometeni održavanjem „INA Delta Rallya“ jer je u pojedinim satima cesta kojom hodočasnici idu već stoljećima bila zatvorena kako bi automobilisti mogli juriti svoje trke. I na Sljemenu su se mogle čuti primjedbe hodočasnika i ogorčenost na organizatore rallya, s upitom: Kako je moguće da se od svih 365 dana upravo danas, kada Zagrepčani hodočaste na Mariju Bistricu, trebao organizirati rally, bez kojeg bi se hodočasnici daleko sigurnije kretali svojim stoljetnim putevima prema Mariji Bistrici, a ne na ovaj način, izlažući i sebe i vozače neugodnim iskustvima?



Za nadati se da će, unatoč današnjoj operativnosti policije i redara na terenu, ubuduće biti više transparentnosti od strane organizatora, kao i onih koji su na području grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije dali dopuštenje za održavanje takvih i sličnih događaja.