Aktualnosti

Već je postala tradicija da na blagdan sv. Nikole Tavelića, a prigodom susreta hrvatskih rimskih studenata, Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima, predstavlja Hrvatski rimski adresar. Ovaj adresar ima svoju tradiciju koja seže u 1974. godinu, kada je po prvi put ugledao svjetlo dana. Tada je bio napisan strojopisom na četiri stranice na kojima su bila imena osamdesetorice studenata.

Od tada, Zavod sv. Jeronima svake godine izdaje Hrvatski rimski adresar koji želi biti sredstvo međusobnog povezivanja hrvatske zajednice u Rimu i Italiji (poglavito akademske), kao i s Crkvom i njenim institucijama u domovini. Odgovorni za adresar za akademsku godinu 2015./2016. je msgr. Jure Bogdan, rektor Zavoda sv. Jeronima, a priredili su gap od njegovim vodstvom: s. Ksenija Parag i pitomci Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima: Ivica Bošnjak, Miodrag Brkan, Tomislav Hačko i Zvonimir Mikulić.
Dizajn adresara od 125 stranica odiše nenametljivošću, jasnoćom i  preglednošću. Uprava Zavoda zahvaljuje svima koji su dali svoj doprinos u pripremi ovoga adresara, te ističe da je sve Ad maiorem Dei gloriam.

Specificum Hrvatskoga rimskoga adresa je što redovito donosi bogat predgovor ili uvodnu riječ, koja je najčešće posvećena nekome od naših velikana. Predgovor adresaru, ove je godine napisao msgr. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, svjedoka evanđelja ljubavi. Na 26 stranica postulator je donio kratki životopis našeg blaženika, koji je u vrijeme svoga studentskoga života u Rimu bio pitomac Zavoda Germanicum-Hungaricum, te istaknuo nosive misli i jake karakteristike koje velikog blaženika vode prema svetosti. Kao svjedok pravde i dostojanstva ljudske osobe, bl. Alojzije Stepinac se pokazao braniteljem Židova, pravoslavnih i svih progonjenih, te odvjetnikom svih vjernika u vrijeme bezbožnog komunizma. Tomu u prilog msgr. Batelja donosi dijelove iz više propovijedi i govorâ koje je bl. Alojzije Stepinac izgovorio u raznim prigodama. Zbog tih svojih odlika papa Benedikt XVI. nazvao ga je neustrašivim pastirom i nezaboravnim biskupom.

Nakon Predgovora i kratica, adresar donosi kontakt podatke hrvatskih studenata, sveučilišta na kojima studiraju, te materiju koju studiraju. U prvome dijelu naći ćemo osobne kontakte svećenika, redovnika i bogoslova na studiju u Rimu i Italiji, te adrese zavodâ, instituta, novicijata i zajednica u kojima su smješteni.

Pogled u adresar daje nam na uvid vrlo mali broj hrvatskih studenata laika u Rimu – svega njih 19, koji najvećim dijelom studiraju na Papinskim sveučilištima.
Adresar nadalje donosi imena, službe i kontakt podatke svećenika i redovnika na službi u Rimu i Italiji. Njih je svega 26. Među njima rektori zavodâ, profesori, ispovjednici, generalni definitori, gvardijani, urednici, umirovljenici i drugi – svi poredani abecednim redom.
Značajan dio Hrvatskog rimskog adresara donosi kontakte redovnica na službi i studiju u Rimu, adrese njihovih zajednica, te njihove službe.

Diplomatska predstavništva Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici i u Italiji s njihovim adresama, telefonskim i fax brojevima, te e-mail adresama nalaze se u adresaru na 70. i 71. stranici.
Na 28 stranica priređivači su donijeli adrese i kontakt podatke crkvenih institucija u Hrvata. U toj rubrici pronaći ćemo kontakte Apostolskih nuncijatura u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Hrvatske biskupske konferencije i svih nadbiskupija i biskupija s njihovim biskupima, pomoćnim biskupima i onima u miru. Raduje činjenica da gotovo svaka nadbiskupija odnosno biskupija u Hrvatskoj ima svoju web stranicu. Od njih 17, 16 ima web stranicu. Sve rečeno o biskupijama u Hrvatskoj vrijedi i za nadbiskupije odnosno biskupije u Bosni i Hercegovini, te biskupije Bar, Kotor, Srijemsku Mitrovicu i Suboticu.
U ovoj rubrici također nalazimo popis i kontakte Bogoslovnih sjemeništa iz kojih uglavnom dolaze i rimski studenti svećenici, bogoslovi i laici: njih 6 u Hrvatskoj i 2 u Bosni i Hercegovini, te Malih sjemeništa: 4 u Hrvatskoj, 2 u BiH i jedno u Subotici. Rubrika Crkva u Hrvata završava adresama Crkvenih učilišta, Katoličkih osnovnih i srednjih škola i kolegija, uredništava filozofsko-teoloških časopisa, katoličkih novina, listova i revija, te katoličkih informativnih službi i religijskih programa.

Hrvatski rimski adresar obiluje i kontakt podacima Hrvatskih ustanova  i udruga u Italiji, eventualnim korisnim telefonskim brojevima i e-mail adresama koje mogu poslužiti za vrijeme boravka u Rimu.
Na zadnjim stranicama adresara, prije pregledno napravljenog abecednog kazala osobnih imena, pronaći ćemo i rasporede svetih misa u našoj hrvatskoj crkvi sv. Jeronima, te raspored ispovijedanja na hrvatskome jeziku u Bazilici sv. Petra u Vatikanu.
Na samome kraju adresara nailazimo na svojevrsni znak zahvale obitelji Mršić-Mazzetta koja i ove godine sudjeluje u troškovima tiskanja adresara.

Hrvatski rimski adresar će poslužiti i biti od koristi za vrijeme boravka u Rimu, poglavito studentima koji bi u dubinama svoga bića između ostaloga, trebali ponijeti kršćanski Rim, s njegovim bazilikama i crkvama, koje su svjedočanstvo neprolazne kršćanske vjere, umjetnosti i pobožnosti, te katakombi koje svjedoče o slavi i pobjedi brojnih kršćanskih mučenika. Baš kako je to učinio bl. Alojzije Stepinac, kako u Predgovoru  ističe postulator njegove kauze za proglašenje svetim, msgr. Juraj Batelja.