Aktualnosti

Uoči kićenja bora ispred zagrebačke katedrale, koje će se ove godine održati u petak 22. prosinca s početkom u 18.45 sati, u nastavcima donosimo tekst zagrebačkog pomoćnog biskupa mons. Ivana Šaška koji govori o počecima ove tradicije započete prije petnaest godina.

Ove se godine navršava petnaest godina od početka kićenja zimzelenoga drveta (obično jednostavno zvanoga 'božićni bor') pred zagrebačkom prvostolnicom. To je prigoda da se neposredno pred svetkovinu Rođenja Gospodinova, Božića, spomenemo nekoliko činjenica, a posebice poticaja, razloga i smisla koji su sadržani u tome crkvenom, ponajprije molitvenom zajedništvu.

Radi preglednosti i lakšega ulaženja u razloge odluke da se ispred Katedrale započne s jednim tako poznatim i lijepim (ponajprije obiteljskim) zajedništvom vjernika, praćenim zajedničkom molitvom u obliku Službe Božje riječi, ovaj se prilog sastoji od četiri sastavnice: najprije donosim sažetak tijeka događanja, zatim popis temeljnih nakana, viđenih poput ciljeva, tim povodom, što je podloga za kratko obrazloženje, nakon kojega se nalazi i dodatak: upućene riječi prigodom prvoga kićenja u kojima se prepoznaju nosivi sadržaji, s naznakama mogućega daljnjega razvijanja u narednim godinama, to jest i sada.
 
1. Podatci o molitvenome kićenju Bora
a) Prvo kićenje bora bilo je u utorak, 23. prosinca 2008. u 12 sati.
b) Predvoditelj slavlja Službe Riječi redovito sam bio ja (pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško), a predvoditelji su bili i nadbiskupijski povjerenici za pastoral mladih.
c) Kićenje bora proteklih je godina ostvareno u suradnji s preč. g. Josipom Kuhtićem, rektorom Zagrebačke katedrale. Neizostavnu ulogu imalo je Povjerenstvo za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije, odnosno njegovi povjerenici, preč. gg.: Domagoj Matošević, Ivica Budinšćak, Ivan Valentić, Kristijan Tušek. U početcima je kićenje bilo povezano s Caritasom Zagrebačke nadbiskupije. Valja spomenuti pomoć sestara Kćeri Božje ljubavi te bogoslove i poglavare Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa, a od 2021. i mons. Zlatka Korena, rektora Zagrebačke katedrale.
d) Prve tri godine kićenje je bilo 23. prosinca, a zatim je pomaknuto dan ranije, dakle na 22. prosinca, što je ostalo pravilo, a bilo je i iznimaka (21. ili 20. prosinca).
e) Pastoralne su okolnosti dovele i do pomaka glede termina u danu, tako da je od podneva, odnosno prijepodneva u trima prvim godinama, početak kićenja premješten u večernje sate, obično u 18.45 ili u 19 sati, odnosno nakon večernjega euharistijskog slavlja u Katedrali, a time je snažnije do izražaja došao i znak svjetla praćen zvukom katedralnih zvona.

2. Misli vodilje i temeljne nakane
a) promicati kršćansko življenje vremena u svjetlu otajstvu Isusa Krista, njegova utjelovljenja i vazma;
b) prepoznavati vrijednost iščekivanja i nadanja u životu čovjeka, počevši od došašća i Božića;
c) odgajati vjernike u osjetljivosti prema posebnostima crkvene, liturgijske godine i njihova slavljenja;
d) poticati povezanost izvanjskih kršćanskih očitovanja s nutarnjim rastom u vjeri, nadi i kršćanskoj ljubavi, osobito u karitativnoj zauzetosti;
e) prihvaćati i usvajati snagu kršćanskih znakova i obnavljati njihovu snagu u mješavini mnogovrsnih beznačajnosti i besmisla;
f) njegovati hrvatsku katoličku baštinu radi otvaranja obzora budućega;
g) svjedočiti i razvijati kršćansku kulturu vremena, izražavanu preobražajnom umjetničkom snagom;
h) ponuditi drugima ljekovitost Radosne vijesti protiv bolesti današnje civilizacije.