HR
Međunarodni znanstveni skup posvećen životu i djelu bl. Augustina Kažotića u organizaciji Katedre crkvene povijesti Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Katedre crkvene povijesti Teološkog fakulteta Sveučilišta u Fribourgu (Švicarska) započeo je s radom u petak 14. listopada u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu.
Početku skupu nazočili su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, biskup lučersko-trojanski Domenico Cornacchia, banjolučki biskup Franjo Komarica, predsjednik BK BiH, predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, izaslanik predsjednika RH Stijepo Bartulica, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić.
Otvarajući skup, kardinal Bozanić izrazio je radost što nakon posvete crkve posvećene prvom hrvatskom blaženiku 25. rujna, Zagreb ugošćuje taj skup, čime se na još jedan način posvjedočuje njegovo čašćenje u mjesnoj Crkvi. K tomu, važan je to događaj za Zagrebačku nadbiskupiju koja je prije deset godina, o 300. obljetnici proglašenja blaženim, slavila "Godinu blaženog Augustina Kažotića".
Kardinal je podsjetio kako se tijekom biskupske službe Augustin Kažotić posvetio temeljitoj obnovi liturgijskog života u Zagrebačkoj biskupiji. Želio je ojačati vjerski i kulturni život hrvatskog naroda. U nastojanju da obnovi unutarnji život Crkve davao je jasne odredbe glede liturgije i molitve, a jednako mu je na duši bila briga za siromašne i obespravljene. Poticao je izgradnju ustanova kršćanske ljubavi i brinuo se za njihovo uzdržavanje. Ukupnim svojim zalaganjem dao je velik doprinos duhovnom, kulturnom i gospodarskom napretku Hrvatske. Svjestan da je znanje izvor napretka i da studij vodi k upoznavanju istine, Kažotić se po dolasku u Zagreb svesrdno zalagao za temeljitu intelektualnu izobrazbu i duhovni odgoj klera. U tu svrhu osnovao je katedralnu školu u Zagrebu.
Kardinal je istaknuo kako su Lučersko-trojanska biskupija, Zagrebačka nadbiskupija i Red dominikanaca u travnju godine 2011. zajedno obnovili postupak za kanononizaciju blaženog Augustina Kažotića i time dali odgovor na poticaje pape Pavla VI.: "Budite ustrajni u radu na postupku za proglašenje svetim blaženog Augustina Kažotića, jer je on suvremen našim danima... Vaš blaženik zaslužuje da bude više poznat i čašćen... Nastojte proširiti među svoju djecu i svoj narod kršćansku tradiciju koja poštuje vaše ljude i vašu domovinu."
Svetački lik tog hrvatskog blaženika prisutan je u pobožnosti vjernoga puka, kao i u liturgiji i umjetnosti sve do naših dana te u pisanoj ostavštini njegovih suvremenika, stoga, rekao je kardinal, želja je da i ovaj međunarodni simpozij pridonese da blaženog Augustina što prije mognemo častiti kao sveca Katoličke Crkve.
Blaženi Augustin Kažotić, kao kršćanin, redovnik i biskup, u svojoj je osobi povezao brojne komponente važne i za naše vrijeme. Naime, u njemu vidimo poveznicu između sjevera i juga naše Domovine; Crkvu u hrvatskom narodu povezanu s Crkvom u Europi. U njemu nalazimo i primjer kako se redovnička karizma ugrađuje u redoviti život Crkve. Blaženi Augustin Kažotić daje snažnu poruku našem vremenu i kad je riječ o socijalnoj pravdi, razvoju i općem napretku, o pitanjima praznovjerja i različitim oblicima idolopoklonstva te o beskrupuloznom plasiranju laži i neistina s ciljem da se uništi čovjeka. Neka nas on zagovara da svatko na svom području čini ono što je moguće za boljitak našeg naroda i Crkve, jer dobri i hrabri, odvažni i sveti ljudi zalog su bolje budućnosti za čovječanstvo, rekao je kardinal Bozanić.
Premijerka Kosor rekla je da je Augustin Kažotić svjedok pripadnosti Hrvatske zapadnom civilizacijskom krugu. Obrazovanje koje je stekao u Hrvatskoj pripravilo ga je za studij u Europi. Govoreći o njegovoj zauzetosti za obrazovanje i najsiromašnijih, istaknula je kako su odlučujući kriteriji za školovanje bili nadarenost i sposobnost, a ne materijalni stanje, što treba biti i danas. Stijepo Bartulica prenio je pozdrave predsjednika Josipovića, kojega lik i djelo Augustina Kažotića itekako zanima. Prodekan za znanost KBF prof. dr. Ivan Karlić pozvao je na promišljanje o blaženikovu životu, jer nam Augustin Kažotić može biti uzor u mnogočemu. Skup je uime Katedre crkvene povijesti Teološkog fakulteta Sveučilišta u Fribourgu pozdravio i poželio uspjeh prof. Paul-Berbard Hodel.
Provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Anto Gavrić rekao je kako se taj skup održava kao doprinos pokretanja procesa kanonizacije, ali i u vrijeme pripreme za proslavu 800. obljetnice potvrde Dominikanskog reda. Podsjetio je kako je dominikancima povjerena uloga propovijedanja, a usporedno se radilo i na obrazovanju, tj. da se propovjednici dobro izobraze, kako bi stečeno znanje mogli prenositi drugima. I naš blaženik, propovjednik i znanstvenik, proučavajući Riječ Božju nastojao ju je prenositi gdje god je bio: bilo u Italiji kao profesor, ili pak kao biskup u Zagrebu i Luceri.
U glazbenom dijelu otvorenja skupa sudjelovala je Klapa "Slavić" koju čini studenti KBF-a. U tijeku dvodnevnog skupa, dvadesetak predavača iz Hrvatske, Italije, Francuske i Švicarske osvijetlit će lik i djelo bl. Augustina Kažotića, kao i vrijeme u kojem je djelovao. Zaključni govor održat će biskup Cornacchia.
Međunarodni znanstveni skup misnim slavljem u zagrebačkoj katedrali u nedjelju 16. listopada u 10 sati zaključit će kardinal Bozanić. (IKA, foto GK)
