HR
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pohodio je u subotu 2. lipnja Hrvatsku katoličku župu Frankfurt, jednu od najvećih katoličkih župa u Frankfurtu na Majni i mjesnoj biskupiji Limburg, koja već pedesetak godina okuplja hrvatske iseljenike, a vode je franjevci provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu.
Kardinal Bozanić je tom prigodom u katedrali sv. Bartolomeja podijelio sakrament potvrde 110 krizmanika, koji su zajedno sa svojim kumovima, roditeljima, rodbinom i prijateljima ispunili frankfurtsku katedralu. Takva se slika katedrale, prepune ljudi, vidi samo kada se Hrvati u njoj okupe, slaveći Boga na svom materinjem hrvatskom jeziku. Hrvati su zahvaljujući svojem sačuvanom vjerskom katoličkom identitetu prepoznatljivi građani Frankfurta, u kojemu danas žive pripadnici 173 nacije i 150 različitih konfesija, a svojim snažnim svjedočenjem vjere i okupljanjem brojniji su i od pripadnika njemačkih župa, koje zadnjih godina proživljavaju mnoge promjene i stvaranje novih „pastoralnih mjesta“ te stapanje više župa u jednu.
Kardinala Bozanića je na početku mise pozdravio fra Petar Klapež, župnik Hrvatske katoličke župe Frankfurt, te predstavnik krizmanika Ivan Čondić, a cvijeće je dragom gostu iz Hrvatske predala Tea Michelle Marić. Mladi krizmanici su se također angažirali u različitim dijelovima liturgijskoga slavlja: čitanja su čitali Mateo Zovko i Martea Kraljević, psalam je pjevala Helena Kipčić a Nikolina Stojak i Anna Propadalo himan Duhu Svetomu prije samoga ćina podjeljivanja sakramenta krizme.
U vrijeme globalizacije potrebno je isticati pripadnost
Govoreći o sakramentu potvrde, kardinal Bozanić je u homiliji istaknuo da je to sakramenat Božje blizine i prisutnosti, koji je jamstvo da će Bog trajno biti u čovjekovoj blizini. Kršćanin je Božji čovjek, čovjek koji pripada Bogu, rekao je kardinal Bozanić podsjetivši da se danas puno govori o globalizaciji i protestira se protiv globalizacije. „Što to čovjek današnjice osjeća kada se govori o globalizaciji“, zapitao je kardinal Bozanić, kazavši nadalje da čovjek osjeća opasnost da postane bezznačajan i onaj koji nikomu i ničemu nije važan.
„Mi se kao vjernici povezujemo. Mi pripadamo Bogu, mi smo Božji i kao takvi se trebamo vladati i živjeti kao Božji ljudi na zemlji“, zaključio je kardinal Bozanić, pojasnivši oznake pripadnosti Bogu, zajednici Crkve i hrvatskome narodu. „Dobro je biti toga svijestan. U vrijeme globalizacije potrebno je isticati pripadnosti kako se čovjek, u ovom novom svijetu koji se umrežuje, ne bi izgubio“, kazao je kardinal Bozanić potaknuvši okupljene vjernike na redovitu molitvu, nedjeljnu svetu misu i obiteljsko zajedništvo.
Govoreći o karakteristikama vjernika katolika Hrvata te o tome tko je i što sačuvalo hrvatski narod u Njemačkoj i drugim zemljama, pa i Hrvatskoj, kardinal Bozanić je rekao: „Naš je narod je sačuvala nedjeljna misa. Karakterista vjernika katolika Hrvata je da cijeni nedjeljnu misu. Ako želite živjeti zajedništvo s Bogom potrebno je dolaziti na nedjeljnu euharistiju“.
Kardinal Bozanić se također osvrnuo na prošlogodišnji Prvi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Zagrebu i pohod pape Bendedikta XVI. Hrvatskoj, te na Svjetski susret obitelji u Milanu. „Želi se istaknuti važnost obitelji u današnjem društvu. Svi smo svjesni da se obitelj nalazi pred velikim izazovima i mnogi žele obitelj učiniti što slabijom, jer tamo gdje nema solidnih obitelji, tamo se može puno lakše manipulirati s obiteljima. Danas treba itekako raditi na tome da se obiteljsko zajedništvo čuva, pomagati obiteljima da bi mogle sačivati i razvijati obiteljsko zajedništvo“, zaključio je kardinal Bozanić.
Molitvu vjernika su čitali Tomislav Šimunac, Anto Katić, Dominik Josić, Stipan Ćorić, Jessica Meštrović, David Julian Vidović i Kristina Babić. Osim krizmanika, jedan zaziv je za sve njih izrekla predstavnica roditelja Biserka Bačić-Toplek. Za tu su prigodu svi krizmanici napisali i svoju molitvu koje su zatim Daniela Šetka i Laura Marie Dojder u prigodnoj košari donijele pred oltar. Krizmanike su za sakrament potvrde tijekom vjeronaučnih susreta pripremali župni vikar fra Marko Domazet-Lošo i s. Damira Gelo. Liturgijsko je pjevanje uzveličao je mješoviti pjevački zbor "Mato Lešćan" pod ravnanjem orguljašice s. Pavlimire Šimunović.
Zahvaljujući svima okupljenima na zajedništvu vjere, kardinal Bozanić je na kraju misnoga slavlja odao priznanje franjevcima, časnim sestrama i svim pastoralnim djelatnicima koji su organizirali slavlje sakramenta potvrde, te koji se trude mladim naraštajima prenijeti vjeru svjedočanstvom svojega života i zajedništva Crkve. „U Milanu ću na Svjetskom susretu obitelji posebno moliti za sve vas i za vaše obitelji“, rekao je na kraju misnoga slavlja kardinal Bozanić.
Duhovna skrb za petnaest tisuća Hrvata u gradu banaka
U Frankfurtu danas živi više od petnaest tisuća Hrvata. U grad banaka, osiguravajućih društava i poduzetništva Hrvati su počeli stizati šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Prva generacija doseljenika proživljavala je sve nedaće iseljeničkog života i nostalgije za domovinom, dok se druga i već sada treća generacija polako integrira u njemački način života, ali ipak ostaje povezana sa svojim nacionalnim, crkvenim i kulturnim korijenima. Plod je to zauzimanja domovinske Crkve za iseljene sunarodnjake, kao i razumijevanja Crkve u Njemačkoj da omogući duhovnu skrb za nove pridošlice.
Franjevci provincije Bosne srebrene fra Tomislav Ivan Međugorac i fra Vitomir Slugić počeli su već 1963. godine okupljati hrvatske vjernike na euharistijska slavlja u Frankfurtu, a 12. prosinca 1965. dekretom zagrebačkoga nadbiskupa kardinala dr. Franje Šepera, u Frankfurt po mandatu Ureda za hrvatsku inozemnu pastvu, dolazi fra Bernard Dukić, franjevac provincije Presvetog Otkupitelja. Slijedom tog dekreta Biskupija Limbrug povjerava franjevcima Presvetog Otkupitelja iz Splita pastoralnu skrb za hrvatske iseljenike u Frankfurtu, u centru u Niedenau. Zahvaljujući hrvatskom katoličkom identitetu, u njemačkoj je Crkvi prepoznat rad hrvatskih misonara, kojima se mjesna Crkva potrudila omogućiti što bolje uvjete za pastoralni i socijalni rad među Hrvatima.
Jedan od najljepših hrvatskih centara u cijeloj Njemačkoj
Od 1995. godine zaslugom mjesnog biskupa dr. Franza Kamphausa, u sklopu obnovljenog centar u Niedenau 27, izgrađen je i novi centar Rüsterstr 5. Centar je blagoslovio 1997. godine sam biskup Kamphaus te cijeli centar imenovao kućom "Oca Ante Antića". Tako da Hrvati u Frankfurtu, za razliku od svih inozemnih misija, danas imaju jedan od najljepših centara u cijeloj Njemačkoj.
Taj je hrvatski centar važno mjesto za drugu i treću generaciju roditelja i djece te mladih hrvatskih iseljenika. Hrvatska katolička župa pruža im mogućnost da se sastaju, da zajedno mole, pjevaju, plešu, da se druže, da žive svoju vjeru, te da uče i njeguju svoj hrvatski jezik, kulturu i običaje. Za sve uzraste školske djece i mladih organizira se vjeronauk na hrvatskom jeziku. Posebno se intenzivno radi s djecom koja se pripremaju za Prvu pričest i Svetu krizmu. Svakog vikenda tijekom cijele školske godine hrvatski centar pohodi više od 500 djece i mladih.
Bogat sakramentalni život doprinosi očuvanju identiteta
U Hrvatskoj katoličkoj župi Frankfurt danas pastoralno djeluju tri svećenika: župnik fra Petar Klapež te župni vikari fra Ivan Čikara i fra Marko Domazet-Lošo. Brojne aktivnosti u župi pokrivaju i dvije časne sestre franjevke Splitske provincije, s. Pavlimira Šimunović i s. Damira Gelo, a u uredu je nazmjenjiva tajnica Hrvatske katoličke župe Frankfurt Božena Bralo.
Već više od dvadeset godina Hrvatska katolička župa u Frankfurtu izdaje svoj mjesečnik "Otac Ante Antić", u kojemu se objavljuju sve važnije informacije o vjerskim događajima u župi, o rasporedu misa, vjeronauku, aktivnostima mladih, Caritasa, folkloraša, hodočašća i svim ostalim aktivnostima.
U župi djeluje više pjevačkih zborova: Mješoviti zbor "Mato Lešćan", zbor djevojaka i Dječji zbor. Više od stotinu djece i mladih uključeno je u različite folklorne skupine. U župi je od 1992. do 2011. godine djelovala i glazbena skupina "Pax", koji je svake nedjelje svirala i pjevala na misi s mladima, što je sada nastavio zbor djevojaka. Svakog ponedjeljka nakon mise u kapelici na Niedenau sastaje se molitvena skupina.
Hrvatska katolička župa organizira već tradicionalno svake godine za blagdan Uzašašća Gospodnjeg hodočašće u Lurd, a tijekom godine i u druga hodočasnička mjesta u Njemačkoj i inozemstvu. Organiziraju se i tečajeve za sakramenat ženidbe, duhovne obnove za došašće i korizmu, obiteljski seminari, vjerske proslave i akademije.
Najveći broj vjernika okuplja se na nedjeljna euharistijska slavlja koja se slave u šest različitih lokacija: najbrojnije i glavno okupljanje je svake nedjelje u katedrali sv. Bartolomeja u 12 sati, a zatim u kapeli Hrvatskog centra, obližnjoj crkvi sv. Ante, crkvi sv. Alberta i crkvi sv. Ivana u Höchstu.
Bogat sakramentalni život doprinosi očuvanju identiteta te je velika radost za cijelu zajednicu što se godišnje krsti stotinjak djece, a pedesetak parova koji se pripremaju za sakrament ženidbe vjenčaju se ili u Frankfurtu ili u domovini tijekom ljetnih praznika te vjerski život unatoč sekulariziranom načinu životu ne gubi na kvaliteti. Unatoč duhovnoj i materijalnoj krizi, frankfurtske su četvrti velika gradilišta u kojima se grade suvremeni poslovni prostori i nova radna mjesta, a treća generacija hrvatskih iseljenika u tome vidi i svoje mogućnosti.
Nedjeljko Pintarić
