Aktualnosti

Zagrebački nadbiskup emeritus kardinal Josip Bozanić otvorio je u ponedjeljak 21. rujna 2026. izložbu „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ akademske slikarice i milosrdnice s. Zdravke Spomenke Milić u novootvorenoj Galeriji Milosrdnica u Kući matici Družbe sestara milosrdnica svetoga Vinka Paulskoga u Frankopanskoj ulici u Zagrebu.

Okupljene je pozdravila vrhovna poglavarica Družbe sestara milosrdnica s. M. Jelena Ikić, uputivši posebnu dobrodošlicu kardinalu Bozaniću. Izrazila je ponos što je s. Zdravka među hrvatske svece i blaženike uvrstila i znamenite sestre milosrdnice - službenice Božje, mučenice i sestre umrle na glasu svetosti. Poželjela je da svi prikazani sveci, blaženici i uzori kreposna života vjernicima budu poticaj na nasljedovanje i zagovornici na njihovu životnom putu.

Glavni organizator izložbe rektor Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente naglasio je da je u osamnaest godina trajanja izložbenoga ciklusa prvi put autorica jedna redovnica. Izložba s. Zdravke Spomenke tri je godine putovala Hrvatskom, a sada se vratila u Kuću maticu Družbe kojoj umjetnica pripada. Mons. Sente istaknuo je i da su izložbe iz ciklusa „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ trenutačno istodobno postavljene na četiri mjesta: izložba Tihomira Lončara u Galeriji „Martin Borković“ u Karlovcu, izložba Marijana Jakubina u Gradskoj knjižnici u Pleternici, izložba Branimira Dorotića u Planinarskom domu Udruge „Ekosspiritus“ te izložba s. Zdravke Spomenke Milić u Galeriji Milosrdnica u Zagrebu. Među sestrama prikazanima na izložbi posebno je izdvojio s. Slavu Vedrinu, koju su suvremenici nazivali paragvajskom Majkom Terezijom, te s. Bogoljubu Jazvo, ravnateljicu Bolnice sestara milosrdnica tijekom Drugoga svjetskog rata, koja je zajedno s liječnicima i drugim bolničkim djelatnicima, uz brigu zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, sudjelovala u spašavanju progonjenih Židova. „Ove velike sestre, poput svih ovdje prikazanih svetaca, blaženika i kandidata za čast oltara, i nama danas jasno poručuju: Boga se ljubi i prepoznaje u konkretnom čovjeku pokraj sebe“, istaknuo je mons. Sente.

Inicijatorica izložbenoga ciklusa „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ dr. sc. Tanja Baran okupljenima je objasnila kako je prije 18 godina do izložbe došlo: „Sve je krenulo iz mojih rodnih Križevaca u kojima smo okupljeni oko lika križevačkoga župnika na glasu svetosti dr. Stjepana Kranjčića osnovali Udrugu za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“. U počecima smo se bavili rasvjetljavanjem lika i djela te iznimne osobe, a kako smo i iz grada trećega hrvatskog sveca Marka Križevčanina odlučili smo se na osobit način posvetiti promociji hrvatskih svetaca i blaženika. Znali smo da niti svetoga Marka, a niti druge naše svece, niti poznajemo kako valja, niti ih štujemo kako bi bilo prikladno. Zato smo organizirali četverodnevnu manifestaciju koja se zove Dani hrvatskih svetaca i blaženika, održavamo je u Križevcima već 18 godina zaredom krajem svibnja, a manifestacija od samih početaka započinje otvaranjem ove izložbe, nakon čega putuje po Hrvatskoj. Prvih 10 godina izložba se stvarala u suradnji s galerijom „Laudato“, a posljednjih 8 godina, zahvaljujući zauzetosti rektora mons. Sentea, s Nacionalnim svetištem sv. Josipa u Karlovcu.“ Dr. Baran je podsjetila na još dvije manifestacije koje stvaraju u Udruzi „Kranjčić“, na nacionalne natječaje i susrete za katoličku književnost za odrasle i osnovnoškolce koji se održavaju pod Kranjčićevim imenom jer je sveti križevački župnik u svojim bogoslovskim danima uspješno pisao poeziju, prozu i teološke meditacije. „Ovaj su izložbeni ciklus u kojem se dosad u 18 godina predstavilo 18 umjetnika otvarali nadbiskupi, biskupi, ministri, župani, gradonačelnici, misionari, mladomisnici, ove godine u Križevcima je izložbu hrvatskih svetaca Marijana Jakubina otvorio vrhbosanski kardinal Vinko Puljić. Sada kada smo dosegnuli punoljetnost, izložbu otvara i kardinal Bozanić“, što nam je istinska radost zaključila je dr. Baran.

Umjetničku vrijednost izloženih djela predstavio je povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić. Naglasio je izraženu meditativnost slika s. Zdravke, dubinu simboličnoga plavetnila i produhovljenu stilizaciju portreta. Istaknuo je da je umjetnica uspjela prikazati posebnost svake osobe, ali i stvoriti snažan osjećaj njihova zajedništva. Ovdje je riječ o svojevrsnom vremenskom koncentratu. Kako je vrijeme prolazilo, postajalo je jasno da je s. Zdravka sve te slike dugo nosila u sebi. Preostalo je da ono što je u njoj sazrijevalo postane konkretno, vidljivo i tvarno. Elementi njezina realizma uistinu su posebni. Realističan pristup može imati vrlo širok raspon, što je u svojem slijedu pokazao i ovaj izložbeni ciklus: od hiperrealističnih djela i radova snažnoga ekspresivnog naboja do primjera kojima je s. Zdravka možda najbliža, a to je stanoviti stupanj produhovljene stilizacije, pojašnjavao je prof. Špoljarić. „Kada je riječ o portretima sestara milosrdnica, pred nama se nalazi svojevrstan grandiozni poliptih muzikalne strukture i gotovo nebeske ljepote. Premda je očuvana srodnost portretnih obilježja, istodobno osjećamo posebnost svake prikazane osobe. Sestra Zdravka uspjela je stvoriti niz snažnih individualnosti, ali i osjećaj njihova zajedništva, što je osobito postignuće kada je riječ o većem broju portreta. Jednako se može reći i za portrete drugih svetaca i blaženika iz bliže ili dalje prošlosti čiji nam je izgled poznat. U njima se osjeća duboka uronjenost u kršćansku duhovnost, ali i sposobnost prepoznavanja osobitosti svake prikazane osobe te uspostavljanja dijaloga s njom“, istaknuo je likovni kritičar Špoljarić i zaključio. „U slikama s. Zdravke prisutna je snažna nota meditativnosti. Ona se očituje u dubini simboličnoga plavetnila i u aureolama koje nisu oblikovane prema unaprijed zadanoj shemi, nego postaju zgusnutim svjetlom svetosti koje obuhvaća čitavo djelo. Ova izložba pokazuje uvjerljivost i likovnu snagu vjere koju je umjetnica uspjela prenijeti na svoja platna.“

Otvarajući izložbu kardinal Bozanić podsjetio je na misao Dostojevskog da će ljepota spasiti svijet te na pitanje kardinala Carla Marije Martinija: „Koja će ljepota spasiti svijet?“ „To je ona ljepota koja nas približava Bogu“, rekao je Kardinal, istaknuvši da iz očiju i lica osoba prikazanih na djelima zrači nešto dublje - ono što je umjetnica najprije sama doživjela, a zatim prenijela na platno. Zahvalio je umjetnici na prikazu hrvatske svetosti, a i ohrabrio organizatore u neumornom promicanju štovanja hrvatskih svetaca i blaženika u svih 18 godina.

Glazbeni dio programa obogatile su članice Zbora sestara milosrdnica pod ravnanjem s. Vlaste Tkalec i s. Elizabete Peršić.

Uz brojene posjetitelje, na otvaraju izložbe bili su prisutni i brojni umjetnici akademski slikari i kipari: Hrvoje Ljubić, Boris Pokos, Marijan Jakubin, Tihomir Lončar, Tomislav Kršnjavi, Linda Milić Kršnjavi, Jeronim Tišljar, Marija Puzak.