Aktualnosti

Četvrtak, 1. veljače 2018. u 18:00 sati, Velika dvorana Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb

PREDAVAČI: 
mons. Nedjeljko Pintarić
Relikvije u Katoličkoj crkvi, teološko-vjernički pogled

dr. sc. Hrvoje Gračanin, izv. prof.
Križarski pohod Andrije II.

doc. dr. sc. Mladen Tomorad
Relikvija „Nevinog djeteta“, historiografski tragovi

doc. dr. sc. Mislav Čavka
Paleoradiološka obrada relikvije 'Nevinog djeteta'

prof. dr. sc. Jasenka Škrlin
Mikrobiološka obrada relikvije „Nevinog djeteta“

Rasprava


Riznica zagrebačke katedrale već stoljećima čuva mumificirano dječje tijelo koje inventari nazivaju „Nevinim djetetom“ (M 166). Prema predaji riječ je o djetetu stradalu u vrijeme pokolja nevine dječice kojeg je u Betlehemu naredio i dao izvršiti kralj Herod, a o čemu govore evanđelja (Mt 2,16).

Najvažniji podatci o historijatu tog predmeta mogu se na latinskom jeziku pročitati u samome relikvijaru: „Ova svetinja nevine dječice, koje je mučenički ubio Herod, darovana je od Andrije II, kralja Ugarske, nazvanog jeruzalemski, dok je boravio u Jeruzalemu, katedralnoj Crkvi zagrebačkoj 1221. Ova ukrašena škrinja dana je na dar Crkvi zagrebačkoj za vrijeme biskupa Josipa Galjufa. Za čuvanje ove dragocjenosti pobrinuo se kustos Antun Zdenčaj godine Gospodnje 1780.“

Kako su i nedavna brojna okupljanja vjernika uz posmrtne ostatke sv. Leopolda Bogdana Mandića pokazala, relikvije nisu prestale biti privlačne današnjem čovjeku, a sve je to poticaj i Crkvi da potiče štovanje relikvija na ispravan način jer to mogu biti izvanredna sredstva evangelizacije i produbljivanja vjere.

Zagrebačka nadbiskupija, koja brižno čuva svoje svetinje, dopustila je da se prošle godine na Odjelu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju Kliničke bolnice Dubrava provede radiološka i mikrobiološka obrada spomenutoga.

Tiskovni ured Svete Stolice objavio je krajem prošle godine novu instrukciju Kongregacije za kauze svetih i blaženih pod naslovom Relikvije u Crkvi: autentičnost i očuvanje, želeći na tom području smanjiti mogućnost različitih zloporaba te pridonijeti postupku očuvanja relikvija.

Sve navedene okolnosti snažan su poticaj da kolokvij bude mjesto izmjena informacija i znanja kako teološke i drugih humanističkih struka, tako i medicinskih, osobito paleoradiološke i mikrobiološke struke.