Aktualnosti

Tijek i sadržaj Trećeg zasjedanja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije bili su teme konferencije za novinare koja je održana drugoga dana Trećeg zasjedanja Sinode, u subotu 1. travnja 2017. godine u prostorijama Nadbiskupskog duhovnog stola.

O tijeku i sadržaju Trećeg zasjedanja Sinode na temu „Crkva zagrebačka u zajedništvu svoga poziva i poslanja“ govorili su dr. sc. Denis Barić, tajnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, prof. dr. sc. Josip Šimunović, član Sinode, s. Tea Barnjak, članica Povjerenstva za drugo tematsko područje Sinode, gđa. Nikolina Bizečki, članica Sinode i vlč. Borna Puškarić, pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije.



Na početku konferencije tajnik Sinode dr. Barić je iznio podatke o Trećem zasjedanju koje za temu ima „Crkva zagrebačka u zajedništvu svoga poziva i poslanja“, a što uključuje šest podtema: ustroj Nadbiskupije, župa, obitelj, zaređeni službenici, posvećeni život i vjernici laici. Sinodsku Skupštinu čini 188 članova, a prijavljeno je osamdesetak intervenata članova Sinode. Tajnik dr. Barić je napomenuo kako Pravilnik predviđa mogućnost dodatnog slanja prijedloga Tajništvu Sinode tri dana po završetku zasjedanja. Izvijestio je da je Povjerenstvo za drugo tematsko područje Sinode na temelju 142 interventa s Drugog zasjedanja Sinode, pripremilo 56 prijedloga koji su dani na izglasavanje.



S. Tea Barnjak, članica Povjerenstva za drugo tematsko područje Sinode u svom je obraćanju istaknula da interventi Trećeg zasjedanja idu u smjeru većeg uključivanja vjernika laika u život Crkve imajući u vidu veličinu i ustroj Nadbiskupije, kao i aktualnu društvenu situaciju. Osvrnula se na broj članova Sinode koji pripadaju redovničkim zajednicama od kojeg je 9 članica redovnica te 19 članova redovnika. Ukupno na području Zagrebačke nadbiskupije djeluje 19 muških redovničkih zajednica, 33 ženske redovničke zajednice, 3 kontemplativna reda i 1 svjetovni institut, a koji kroz sinodski hod razmišljaju kako živjeti svoje karizme u suvremenom društvu.



Prof. dr. sc. Josip Šimunović, član Sinode, istaknuo je velik broj konkretnih prijedloga koji su izneseni na zasjedanju, a koji se tiču konkretnog života i idu u smjeru što većeg povezivanja različitih inicijativa na razini župe. Napomenuo je potrebu uključivanja svih dobnih skupina u život župne zajednice. Na to se nadovezao vlč. Borna Puškarić koji je rekao kako je na zasjedanju iznijet prijedlog o povezivanju župa unutar dekanata radi suradnje na području savjetovanja obitelji u poteškoćama, praćenja mladih obitelji, odgoja djece i drugih stvarnosti obiteljskog života.



Članica Sinode gđa Nikolina Bizečki u svom je osvrtu na sinodska zasjedanja istaknula vidljivo zajedništvo svih članova Sinode koji zajednički promišljaju o novim mogućnostima vršenja poslanja Crkve u društvu. Ujedno je odgovorila na pitanje novinara o zadovoljstvu položajem vjernika laika u životu Crkve istaknuvši kako se u sinodskim interventima naglasak stavlja upravo na potrebu što većeg uključivanja vjernika laika u poslanje Crkve u suvremenom društvu i svijetu.
  
Na pitanje o konkretnim prijedlozima, odgovorila je s. Tea Barnjak istaknuvši kako je u mnogim interventima naglasak stavljen na promicanje liturgijske kulture i liturgijskog pastorala u župnim zajednicama, jer cijeli život Crkve zapravo izvire i uvire iz i u liturgiju.

Na pitanja novinara o prijedlozima koji se tiču pripreme za brak, pastoralne brige za razvedene i ponovno civilno vjenčane te o mogućnosti da i u Hrvatskoj, kao što je to slučaj u Njemačkoj, vjernicima laicima bude povjereno vođenje župa, odgovorili su vlč. Puškarić i prof. dr. sc. Šimunović. Vlč. Puškarić je istaknuo kako je zapravo Crkva jedina institucija koja provodi pripremu mladih zaručnika za brak i obitelj. Naveo je da je na zasjedanju bilo prijedloga da se ta priprema produlji i osmisle novi programi.



Na njegov odgovor nadovezao se prof. Šimunović istaknuvši da Crkva u svom radu provodi tri vida pripreme za brak i obitelj. Dalja priprema uključuje zaručnike, a s obzirom na sve dulje razdoblje zaručništva, potrebno je razmisliti o dodatnim programima kao i o programima koji bi pratili supružnike nakon što uđu u brak i zasnuju obitelj. Naveo je da se na sinodskom zasjedanju  razmišljalo i o rastavljenima pa ponovno civilno vjenčanima i modelima kako ih što bolje i više uključiti u život župne zajednice i Crkve, istaknuvši da se te osobe nikako ne smiju osjećati isključenima, ali i da se ni one same ne smiju isključivati iz života župne zajednice.

S obzirom na mogućnost povjeravanja brige za upravljanje župama vjernicima laicima, prof. Šimunović je odgovorio kako u Hrvatskoj još uvijek ima dovoljno duhovnih zvanja i svećenika koji mogu pokrivati sve potrebe života Crkve u župnim zajednicama.

Posljednje postavljeno pitanje novinara bilo je o problemima obitelji koji su navedeni u interventima članova Sinode, a na njega je odgovorila s. Tea Barnjak istaknuvši da članovi Sinode prepoznaju sve veću marginalizaciju uloge očeva u životu obitelji, kao i omalovažavanje važnosti majčinstva. Društvo svojim vrijednostima proturječi obitelji, a bez zdravih obitelji nema ni budućnosti društva.



Spomenula je iskustva redovničkih zajednica koje imaju dječje vrtiće, a koja govore o sve težim i zahtjevnijim životnim prilikama u kojima se nalaze mnoge obitelji. Ti problemi se ne mogu riješiti bez ozbiljne pomoći tim obiteljima, a tu Crkva ima svoje nezaobilazno mjesto i priliku vršenja svojega poslanja. Navela je pozitivna iskustva iz primjera nekih župa gdje su se vjernici laici udružili u župne obiteljske zajednice kako bi kroz zajedničke susrete, molitvu, razgovore i radionice razmijenili iskustva, ali i pomogli jedni drugima u suočavanju s problemima s kojima se susreću supružnici i obitelji.