Aktualnosti

U sklopu ”Adventa u Mariji Bistrici”, Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici priredio je u subotu 5. prosinca, u prepunoj kapeli sv. Petra u svetištu Majke Božje Bistričke, predstavljanje dvojezične slikovnice „Legenda o črnemu kipu/Legenda o crnom kipu“, koja na bistričkom kajkavskom i standardnom hrvatskom jeziku govori o nastanku kipa Majke Božje Bistričke i bistričkog Svetišta. Slikovnicu je napisala Anita Klemar a ilustrirala Ana Kaić.

Na početku predstavljanja, urednica slikovnice i predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici dr. sc. Snježana Husinec, pozdravila je sve nazočne i istaknula zadovoljstvo što je ta slikovnica ugledala svjetlo dana te što ogranak Matice hrvatske ispunja svoju zadaću kulturnoga djelovanja u svojoj bazi. Zahvalila je svima koji su sudjelovali u izradi slikovnice, čijem je izdavanju prethodio veliki posao, zahvalivši posebice mladim autoricama.  

„Legendu o črnem kipu“ interpretirala je glumica Marija Borić, a za vrijeme interpretacije, djeca starije skupine DV Pušlek iz Marije Bistrice svojom su izvedbom pratili radnju iz slikovnice. Program su upotpunili i Tomislav Kuljak, učenik OŠ Marija Bistrica recitacijom vlastite pjesme o Majci Božjoj Bistričkoj, zatim Nika Kovačić i Borna Simeunović na gitari, te Zbor Osnovne glazbene škole Marija Bistrica.  

O slikovnici su govorili recenzenti prof. dr. sc. Stjepan Hranjec i mons. Nedjeljko Pintarić, a na kraju programa zahvale su izrekle autorice Anita Klemar i Ana Kaić, istaknuvši da je izdavanjem ove slikovnice ostvaren njihov san.
Uz spomenute recenzente, čiji se tekstovi nalaze objavljeni u slikovnici, objavljena je i recenzija prof. Željke Horvat Vukelja, koja nije mogla nazočiti predstavljanju.

Slikovnica „Legenda o črnem kipu / Legenda o crnom kipu“ zamišljena je kao prikaz povijesti crnog kipa Majke Božje Bistričke, a novost je u tome što se već poznatim povijesnim podatcima dodaje početak o samom nastanku kipa. Priča je to o skromnom mladom tesaru koji izrađuje kip Bogorodice prema liku djevojke u koju se zaljubio na prvi pogled, a zbog čiste i iskrene ljubavi kip dobiva čudesne moći i pomaže i štiti onoga tko mu se obrati u tihoj molitvi. Nakon tog prvog posve novoga dijela, u legendu su utkani povijesni podaci o čudotvornom crnom kipu Majke Božje Bistričke, te o povijesti mjesta Marija Bistrica.



U „Legendi o črnem kipu“, zahvaljujući autorskoj maštovitoj kreaciji, nudi se novi pogled na staru, svima poznatu čudotvornost i omiljenost Majke Božje Bistričke. Autorica čitatelja stavlja na prapočetke nastanka kipa, koji nastaje zahvaljujući pobjedi dobrote novoga naraštaja nad okrutnošću stare zle gospodarice, a na tragu evanđeoske poruke: „Budite dakle mudri kao zmije, a bezazleni kao golubovi!“ (Mt 10,16).

Budući da je i stara gospodarica iz legende „prignula glavu i poklonila se kipu“, te time ponizno prihvatila Božje djelovanje i obraćenje, priča u sebi nosi jasno razgraničeno dobro i zlo, jasnu (i neočekivano brzu, zapravo „čudesnu“) pobjedu Dobra nad Zlim, što uostalom i mora biti kad se iskažu snaga Božja i posredstvo nebeske Majke. Ujedno, priča potvrđuje da najjednostavniji i najskromniji, a radišni, prvi dolaze do spasonosne spoznaje, prvi dolaze do „krila Božje Majke“, kao što je to učinio skromni samouki drvodjelja. Slikovnica je zanimljiva i privlačna i zbog grafičko-likovnog oblikovanja, prepoznatljivog po bogatom naivnom zagorskom stvaralaštvu sjeverozapadne Hrvatske te visokostilizirane akademske umjetnosti, očitovane u postojanosti „likovnog rukopisa“ kroz cijelu slikovnicu.

Glavne slike skladno su povezane s „ilustrativnim dijelom“ koji prostorno prati tekstualni dio (i zapravo ga „čvršće povezuje“ sa samim slikama, da ne ostanu „sa strane“), a dočarava osobitosti zagorske, dapače upravo bistričke vještine izrade licitarskih srca i drvenih igračaka - leptireka, žveglica, ormareka, tamburica, konjeka - oslikanih prepoznatljivim tradicijskim motivima. Likovni dio knjige tako još i jače od samoga teksta povezuje „lokalno“ i „univerzalno“ (u ovome slučaju i ono što nadilazi granice Hrvatske i hrvatskog govornog prostora).

Majka Božja je upravo Bistrička po svojim „licitarskim pojedinostima“, ali i univerzalno prepoznatljiva, vjerniku iz svakog kraja svijeta, kao Kraljica Neba, Majka Božja, Žena, nova Eva, koja na svojim rukama nosi Spasitelja.

Slikovnica je prije svega namijenjena djeci predškolske i školske dobi, a cilj joj je djeci kroz jednostavnu priču i privlačne ilustracije približiti duhovnu i povijesnu baštinu Marije Bistrice, ali i razvijati njihovu duhovnu svijest. Kroz grafičko-likovno oblikovanje čitatelj se može dodatno upoznati i s tradicijom bistričkog kraja. (NP)