Aktualnosti

Josip Radić, umjetnik iz Pučišća na otoku Braču, poznat je po izradi minijaturnih remek-dijela - maketa crkava, zvonika, svjetionika i bazilika od bračkog kamena. Iako nije školovan za klesara, njegova djela izazivaju oduševljenje šire javnosti i stručnjaka diljem Hrvatske i svijeta.

Prije nego što je postao umjetnik svjetskog glasa, Radić je služio kao časnik Hrvatske ratne mornarice te je već u mladim danima zaslužio titulu najmlađeg zapovjednika ratnog broda tijekom Domovinskog rata. No, zbog bolesti je morao napustiti mornaričku uniformu i povući se u mirovinu. Na preporuku liječnika, kako bi ostao aktivan, okrenuo se hobiju koji je uskoro prerastao u nešto više. Nadahnut kamenoklesarskom tradicijom otoka Brača, počeo je stvarati vlastiti, "minijaturni", svijet. Njegovi su prvi radovi bile male makete bračkih crkvica, skromni nagovještaji onoga što će tek doći. No, njegova je vizija rasla, a s njom i veličina njegovih djela. Crkvene zvonike i svjetionike počeo je oživljavati u kamenu dajući im novu dimenziju.

Najpoznatije je Radićevo djelo maketa bazilike sv. Petra u Vatikanu, jedina kamena replika te crkve na svijetu. Ova minijaturna replika izrađena je u mjerilu 1:200 i teži više od 200 kilograma. Proces izrade trajao je od 2014. do 2019., tijekom čega je Radić uložio više od 8.400 sati rada. Maketa sadrži preko 5000 sitnih dijelova, a kako bi se postigla maksimalna vjernost izvorniku, korišteni su materijali poput mesinga, zlata i stakla. Svaki detalj izrađen je s velikom preciznošću, što ovu maketu čini pravim remek-djelom minijaturne umjetnosti. Uz podršku supruge Marije i četvero djece - Katice, Tonija, Karmela i Lovre - te zahvaljujući vlastitoj ustrajnosti, Josip Radić uspio je ostvariti ono što su mnogi smatrali nemogućim.

Osim bazilike sv. Petra, Radić je oblikovao brojne makete zvonika i crkava s otoka Brača, ali i susjedne Bosne i Hercegovine. Među njegovim djelima ističu se makete tornja župne crkve sv. Jeronima u Pučišćima, župne crkve Krista Kralja u Selcima, bazilike sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu i crkva sv. Jakova u Međugorju. Posjetitelji Radićeve minijature mogu razgledati u crkvi Blažene Djevice Marije na Botku gdje se izlaže i njegova replika bazilike sv. Petra. Njegova je najveća želja da maketa bazilike sv. Petra bude izložena u Vatikanskim muzejima kako bi je mogli vidjeti vjernici iz cijelog svijeta. Do sada je maketa bila izložena u crkvi Blažene Djevice Marije na Botku, ali postoje planovi za izložbe u drugim hrvatskim gradovima i u inozemstvu. Time Radić želi podijeliti svoju ljubav prema baštini otoka Brača i hrvatskoj kulturi sa širom javnosti.

Josip Radić 2021. započeo je novi zahtjevan i izazovan pothvat. Na Stepinčevo iste godine, odlučio je posvetiti svoju pažnju i vještinu izradi makete jedne od najvažnijih i najprepoznatljivijih sakralnih građevina u Hrvatskoj, Zagrebačke katedrale. Ova katedrala nije samo arhitektonsko remek-djelo, već i simbol vjere, kulture i nacionalnog identiteta, koji povezuje prošlost i sadašnjost, sjever i jug hrvatskog naroda. Zagrebačka katedrala, najviša crkva u Hrvatskoj, svojim tornjevima i zvonicima već stoljećima čini prepoznatljiv dio zagrebačkog horizonta. Kroz izradu njezine minijaturne replike, Radić će ponovno pokazati svoje umijeće i odati počast ovom povijesnom blagu koje odražava duhovnu i kulturnu baštinu Hrvatske. Kroz ovu maketu nastavlja svoju misiju oživljavanja sakralnih i kulturnih ikona prepunih povijesnog značaja.

Prema Radićevim procjenama, konačna maketa Zagrebačke katedrale sastojat će se više od 15.000 kamenčića, što je znatno više nego što je bilo potrebno za izradu makete bazilike sv. Petra. Izrada ove makete, kako Radić naglašava, mnogo je složenija jer zahtijeva preciznije planiranje i obradu sitnijih detalja. Njegova želja nije samo replicirati arhitektonsku formu, već uhvatiti duhovnu i povijesnu važnost katedrale.
Kako bi postigao što vjerniju repliku, Radić se oslonio na podršku nekoliko osoba u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Nacrte za katedralu dobio je izravno od glavnog projektanta obnove Zagrebačke katedrale, arhitekta Damira Foretića. Njegov rad prati i profesor Tomica Plukavec, tajnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, koji iz Zagreba, fotografijama i savjetima, pruža podršku Radiću u etapama kada je potrebna dodatna preciznost. Ova suradnja omogućuje visoku razinu točnosti i vjernosti izvorniku.

Posebnu simboliku maketi daje korištenje pravih vitrajnih stakala, koje je Radiću donirala splitska tvrtka Staklo Mont. Ugradnja autentičnih vitrajnih stakala obogatit će izgled katedrale, dodajući šarenilo svjetlosti kakvo se može vidjeti i u pravoj katedrali. Jedinstveni trenutak u izradi makete dogodio se kada je Radiću uručen komadić izvornog kamena iz zida Zagrebačke katedrale. Časna sestra Lina Slavica Plukavec, rizničarka Zagrebačke katedrale, osobno mu je predala ovaj simbolički dar. U darovnici koju je potpisao mons. Zlatko Koren, rektor katedrale, stoji da će taj mali komad kamena postati "duhovna poveznica autora makete sa zagrebačkom prvostolnicom te kršćanske vjere sjevera i juga Hrvatske". Radić ovaj trenutak doživljava kao poseban simbol povezanosti te kao duhovnu vrijednost koja obogaćuje njegov rad, dajući mu dublje značenje.

U ožujku 2024. dogodio se još jedan važan trenutak u stvaranju nove makete. Mons. Nikola Eterović, apostolski nuncij u Saveznoj Republici Njemačkoj rodom iz Pučišća, blagoslovio je maketu u nastajanju. Tog trenutka, nije se blagoslovila samo maketa, već i svaki trenutak sumnje, umora i napora koji su u nju utkani. Blagoslov je bio više od obreda. Bio je potvrda snage zajedništva i svjedočanstvo da umjetnost nadilazi granice vremena i prostora. "Mons. Eterović bio mi je ogromna potpora i svjetionik u svakoj maketi koju sam stvarao", kazao je Josip Radić. "Njegova riječ nije bila samo podrška, već poticaj koji u tebi pali novu vatru onda kada osjećaš da si je već davno ugasio."

Zagrebačka katedrala, izgrađena u neogotičkom stilu, povijesno je srce duhovnog i kulturnog života Zagreba i Hrvatske. Prvotna katedrala iz 13. stoljeća prošla je kroz mnoge preinake i obnove tijekom stoljeća, a nakon razornog potresa 1880. godine, obnovljena je u današnjem obliku. Njezini vitraji, rozete, kipovi svetaca i detaljno izrađeni tornjevi ne samo da odražavaju majstorsku izradu, već u sebi nose duboku povijesnu simboliku snage i duhovne postojanosti. No, katedrala nije ostala nepromijenjena ni nakon još jednog razornog potresa 2020. Oštećenja koja je tada pretrpjela samo su dodatno naglasila njezinu važnost u kolektivnoj svijesti Hrvata, čineći je ne samo fizičkim, već i duhovnim centrom naroda.

Josip Radić svojim radom ne stvara samo minijaturne modele, već podiže svijest o značaju očuvanja kulturne baštine. Njegova maketa Zagrebačke katedrale nije samo precizan umjetnički izraz, već i simbol ustrajnosti, odanosti i vjernosti hrvatskoj kulturnoj i duhovnoj tradiciji. Baš kao što je maketa bazilike sv. Petra postala simbol savršenstva i volje, tako će i maketa Zagrebačke katedrale svjedočiti o važnosti ovog nacionalnog blaga, čuvajući njegovu duhovnu i povijesnu vrijednost za buduće generacije. Ovaj umjetnički projekt nije samo tehnički izazov, već izraz Radićeve posvećenosti očuvanju hrvatske baštine. Njegove makete nisu samo minijature, nego i živuća svjedočanstva o narodnom duhovnom i kulturnom naslijeđu, ostavljajući trajni trag za generacije koje dolaze. One nisu samo odraz prošlosti, već i most prema budućnosti, podsjećaju nas na vrijednost onoga što nas povezuje, na ono što čini temelj naše nacionalne i duhovne snage.