Objavljeno: 20.06.2023.
Članovi Armenske zajednice u Hrvatskoj sudjelovali su na svetkovinu Presvetoga Srca Isusova, u petak 16. lipnja 2023., na misnom slavlju u župnoj crkvi sv. Ivana Nepomuka u Lučkom u Zagrebu, nakon kojeg je održano predavanje o Armeniji. Msno slavlje predslavio je umirovljeni župni supsidijar vlč. Mijo Matošević, a suslavio je župni vikar vlč. Ivan Zovko.
U sveopćoj molitvi izrečena je i molitva za Armence u pokrajini Artsakh (Gorski Karabah) koja je više od šest mjeseci u potpunoj blokadi, bez struje, hrane, vode, prometne povezanosti, a uništavaju se i drevne crkve, kulturni i povijesni spomenici.
Artsakh, u kojemu tisućljećima živi armenski narod, a nalazi se na današnjem teritoriju Azerbajdžana, su kao republiku dosad priznale samo Armenija i nekolicina zemalja. Nestabilno primirje, s povremenim oružanim sukobima i nemirima, traje od kraja 1990-ih, točnije, nakon raspada SSSR-a, kada su i te dvije bivše sovjetske republike postale samostalne države. U Hrvatskoj se za Artsakh češće koristi rusko ime Samostalna oblast Gorski Karabah. Molitvu je na hrvatskomu jeziku pročitala župljanka Marijana Rašić, čija je pokojna majka Gayane Vardanyan iz Armenije došla u Hrvatsku, a na armenskom Alina Gishyan, koja živi u Dugoj Resi.
Pjevanje su predvodili župni i dječji zbor, a na kraju slavlja su članovi Armenske zajednice otpjevali Gospodnju molitvu Očenaš (Hayr mer) na armenskom jeziku, uz orguljsku suradnju Eve Kirchmayer Bilić.
Nakon mise gospođa Kirchmayer Bilić održala je predavanje-prezentaciju „Prva kršćanska država – Armenija“ u župnoj dvorani. Brojnim okupljenim župljanima približila je drevnu povijest armenskog naroda smještenog uz planinski masiv Ararat, na kojemu se, nakon potopa, zaustavila Noina arka gdje je ponovo počela povijest čovječanstva i nastajanje novih naroda. Armenci svoju domovinu nazivaju Hajastan, prema Noinom prapraunuku Haiku. Bogata armenska povijest je u Hrvatskoj i Europi gotovo nepoznata. Obilježena je neprekidnim napadima i osvajanjima velikih osvajača, koji su ratovali preko nekada velikoga teritorija Armenije, gdje se spajaju istok i zapad. Mučeništvo, patnja i stradanje konstanta su armenske povijesti, a genocid nad armenskim narodom iz 1915., kada je pobijeno više od milijun i 500 tisuća Armenaca, ostao je nepoznat velikom dijelu čovječanstva.
Apostoli Juda Tadej i Bartolomej bili su prvi donositelji radosne vijesti u Armeniju, koja je 301. godine kršćanstvo proglasila državnom religijom. Sjedište Armenske apostolske Crkve je u Ečmijadzinu – „Armenskom Vatikanu“, gdje se čuvaju relikvije koplja kojim je Krist bio proboden, drvo Noine arke i Kristova križa, te Kristove trnove krune.
Armenski narod do danas njeguje svoje pismo i jezik, a brojne sličnosti između armenske i hrvatske kulture, arhitekture i umjetnosti i povijesti još čekaju svoje istraživače pa je održani susret jedan od poticaja nastavka i širenja armensko-hrvatske suradnje. Armenska zajednica u Hrvatskoj zahvalila je župniku Dubravku Škrlinu Hrenu što je omogućio predstavljanje Armenije u župi Stupnik–Lučko.
Eva Kirchmayer Bilić
