Aktualnosti

Novi susret Teološko-pastoralnih razgovora u okviru institucionalnog projekta DUHOBUD, posvećen temi duhovne dimenzije u odgoju i samoodgoju, održan je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u srijedu 18. ožujka. Susret je okupio tridesetak sudionika - profesora, studenata, vjeroučitelja i drugih zainteresiranih - a moderirao ga je prof. dr. sc. Nenad Malović. Na početku programa okupljene je pozdravio dekan KBF-a prof. dr. sc. Mario Cifrak istaknuvši važnost kontinuiteta ovakvih susreta i njihovu povezanost s istraživanjem duhovnosti kao temelja održive budućnosti.

Izlaganje "Može li se kršćanska duhovnost odgajati?" održao je prof. dr. sc. Franjo Podgorelec. Naglasio je da je duhovnost ponajprije dar milosti i dinamičan odnos s Kristom koji prethodi svakom odgojnom nastojanju. Istaknuo je kako je u kršćanstvu ključno najprije slobodno prihvaćanje osobe Isusa Krista te da sadržaj vjere (fides quae) dolazi kao logična posljedica čina vjere (fides qua). Također je napomenuo da se duhovni rast odvija kroz proces suobličenja Kristu po Duhu Svetome uz važnu ulogu zajednice i svjedočanstva vjernika, a zajednicu definirao kao korektiv individualne duhovnosti i jamstvo autentične duhovnosti. Profesor Podgorelec posebno je naglasio da samoodgoj proizlazi iz već primljenog dara te predstavlja odgovor na Božje djelovanje u čovjeku.

Drugo izlaganje "Duhovnost i odgoj za lijepo" imao je izv. prof. dr. Ivan Dodlek. Govorio je o umjetnosti kao važnom putu prema transcendenciji ističući njezinu sposobnost da vodi prema kontemplaciji i dubljem razumijevanju stvarnosti. Podsjetio je na povijesnu ulogu umjetnosti u kršćanstvu te naglasio njezinu odgojnu dimenziju i danas. Posebno je upozorio na fenomen "kiča" koji banalizira stvarnost i zatvara čovjeka u površnost, nasuprot autentičnoj ljepoti koja ima mistagošku dimenziju i može potaknuti osobni i društveni preobražaj.

U okviru izlaganja "Suvremene kulturne ponude i duhovnost", doc. dr. sc. Ivan Majić promišljao je odnos duhovnosti i suvremene kulture. Upozorio je na tendenciju da se duhovnost u današnjem kontekstu svodi na privatnu stvar ili sredstvo osobne učinkovitosti, dok je kultura oblikuje kroz različite ideološke i tržišne obrasce. Istaknuo je kako takvo okruženje često marginalizira duhovnost i potiskuje je iz javnog prostora te je naglasio  potrebu kritičkog, ali i dijaloškog odnosa prema kulturi, pri čemu je važno ne odbacivati je, nego je nastojati prožeti autentičnim duhovnim sadržajem.

Nakon izlaganja uslijedila je rasprava u kojoj su sudionici otvorili niz aktualnih pitanja poput odnosa duhovnosti i emocija, fenomena tzv. "feel good" duhovnosti, važnosti zajednice za življenje autentične duhovnosti, uloge umjetnosti u odgoju za lijepo te izazova koje pred duhovnost stavlja suvremena kultura.