Crkva posvećena svetom Josipu u Karlovcu građena je od 1968. do 1974. godine s prvotnom nakanom da služi potrebama Župe Pohoda Blažene Djevice Marije na Dubovcu. Gradnja ove crkve, u teško doba komunizma, djelo je pastirske vjerodostojnosti, upornosti i suradnje s Božjim narodom župnika Marijana Radanovića, uz trajnu potporu zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića i iz Rima kardinala Franje Šepera, koji ju je i posvetio 15. rujna 1974. godine.
No tijekom gradnje, a pogotovo kad je crkva već bila dovršena, čule su se želje i prijedlozi da ta crkva bude proglašena Nacionalnim svetištem sv. Josipa, što je nadbiskup kardinal Franjo Kuharić i prihvatio. Biskupska konferencija donijela je 15. travnja 1987. godine zaključak da crkva svetog Josipa u Karlovcu na Dubovcu postane Nacionalno svetište svetog Josipa Crkve u Hrvata. Učinjeno je to sa željom da se stoljetno štovanje sv. Josipa u hrvatskom narodu produbi, proširi i učvrsti. Ujedno je to iskaz pobožnosti, poštovanja i ljubavi prema svetom Josipu, kojega je Hrvatski sabor 9. i 10. lipnja 1687. godine jednoglasnom odlukom proglasio zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda.
Ovaj je zaključak donesen u Godini sv. Josipa koju je u otvorio kardinal Franjo Kuharić na Josipovo 1987. godine, a zaključio na Josipovo 1988. godine, povodom 300. obljetnice izbora sv. Josipa za nebeskog zaštitnika Domovine. Biskupska konferencija je na svom zasjedanju u Splitu 14. listopada 1987. odobrila Statut Svetišta, kojemu je svrha promicanje i čašćenje svetog Josipa kao djevičanskog oca Isusa Krista, zaručnika Blažene Djevice Marije i zaštitnika hrvatskog naroda.
Godinu svetog Josipa na području Zagrebačke nadbiskupije, o 330. obljetnici izbora sv. Josipa za zaštitnika Hrvatske, proglasio je 19. ožujka 2017. godine zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, dok je godinu 2021. papa Franjo proglasio Godinom sv. Josipa na razini sveopće Crkve. Tom je prilikom u svetištu izrađen najveći mozaik u zemlji u čast Svete Obitelji.
Tijekom godine Svetište posjeti tisuće i tisuće Josipovih štovatelja iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U svetištu se posebno njeguje Velika pobožnost svetom Josipu u obliku 19 srijeda koje povezuju tri Josipova blagdana: 19. ožujka - sveti Josip zaručnik Blažene Djevice Marije, 1. svibnja - sveti Josip Radnik i 10. lipnja - sveti Josip zaštitnik Hrvatske.
Izvor: Tomislav Krušlin, Svetišta hrvatskoga naroda,
Zagreb, 2022.
Raspored bogoslužja:
Svete mise nedjeljom, blagdanima i na dane proštenja slave se u 7, 9, 11 i 18.30, a radnim danom u 18.30.
Za vrijeme svake svete mise moguće je pristupiti sakramentu svete ispovijedi.
Hodočasnička subota
Kada se prijave hodočasničke skupine:
9 - 10 sati - Rektor Svetišta dočekuje i blagoslivlja hodočasnike kod Svetih vrata.
10 sati - Prikaz povijesti štovanja svetog Josipa u Hrvata i nastanak Nacionalnog svetišta.
11 sati - Hodočasnička misa.
Za vrijeme hodočasničkih boravaka, svećenici stoje na raspolaganju za svetu ispovijed.
Svake srijede moli se pobožnost svetom Josipu s početkom u 18 sati.
Velika pobožnost svetom Josipu u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu ostvaruje se na sljedeći način:
17.30 - Rektor Svetišta dočekuje i blagoslivlja hodočasnike
17.45 - početak pobožnosti nakon čega slijede:
- zazivi svetom Josipu
- preporuke i nakane
- krunica svetog Josipa
- litanije svetog Josipa
- molitve na nakanu Svetog Oca u Godini svetog Josipa.
18.30 - početak misnoga slavlja:
- uvijek predvodi i propovijeda drugi svećenik
- svjedočenje vjernika o djelovanju Božje ljubavi i zagovoru svetog Josipa.
Kontakt:
Nacionalno svetište svetog Josipa
Adresa: Ulica Ruđera Boškovića 36, 47000 Karlovac
Telefon: 047/417 031
Internetska adresa: www.svetijosip.com
E-adresa: ured@svetijosip.com
