U izdanju Kršćanske sadašnjosti stigao je rujanski broj Kane s tekstovima koji će čitatelja nadahnuti svjedočeći nenametljivim, požrtvovnim evanđeoskim tragovima koji istinski oplemenjuju ovaj svijet. Uvijek u okrilju aktualnosti Crkve i društva, u rujanskoj Kani na prvim stranicama čitamo zanimljiv članak Josipa Grbca
Vjera između Olimpijskih igara i virtualnosti u kojem se dotiče antikršćanskih performansa, umjetne inteligencije u Crkvi, kao i virtualnog
svećenika Justina i
woke kulture.
Stjepan Baloban u svojoj kolumni ovoga puta piše o teologiji i teolozima u Hrvatskoj pod naslovom „
Omalovažavanje“ teologije, ističući pitanje kakva nam teologija treba i kakvi nam teolozi trebaju. „Bilo bi pogubno“, ističe prof. Baloban, „ostati ravnodušan prema sve prisutnijem trendu kako nam za crkveni i vjerski život nije važna teologija sve do konstatacije da nam teologa ne treba“.
U rubrici
Isusovi sretni ljudi Ivan Šarčević podsjeća na važnost odnosa s Bogom i s bližnjima, a umirovljena psihijatrica Tereza Salajpal na darovane spoznaje odnosa sa sobom, svojim srcem, kao i s bližnjima. Na tom tematskom tragu duhovnosti i osobnoga razvoja u članku Martine Vuk može se čitati o duhovnom zlostavljanju, a u članku Slavice Dodig o nostalgiji kao poveznici između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Rujanska Kana osvrće se i na aktualnosti i na povijesne zanimljivosti. Aldo Sinković donosi tako nekoliko istaknutih vijesti iz Vatikana, dok Tomislav Matić iz povijesne perspektive vrlo zanimljivo opisuje kršćanstvo na srednjovjekovnom Grenlandu.
Dva zanimljiva razgovora
Dva su vrijedna razgovora u novom broju Kane: prvi s don Antonom Šuljićem o njegove dvije nove knjige koje zajedno broje oko 1000 stranica:
Ni tamjan, ni dogmatika i
Kroz odškrinuta vrata postmoderne. Osim o knjigama, razgovor s don Antonom otvorio je i niz zanimljivih tema kao što su odnos vjere i kulture, umjetnosti, suočavanje Crkve s demografskim izazovima i sl. „Dok su se naši političari natjecali u svojim stranačkim prepucavanjima, rijeke ljudi su odlazile… Neozbiljnost politike i svođenje javnog djelovanja na podrivanje, vrijeđanje i sofizme prokazuju razinu naše nedoraslosti da se nosimo s naraslim društvenim problemima“, rekao je među ostalim don Anton Šuljić.
Drugi razgovor vođen je s mr. sc. Blaženkom Eror Matić, predsjednicom udruge Volonteri u palijativnoj skrbi
La Verna. Kakva je situacija s palijativnom medicinom u zdravstvenom sustavu Hrvatske, zašto deset hrvatskih županija još uopće nema volontere koji su educirani za palijativnu skrb, kako funkcionira udruga
La Verna te kakve veze s njom ima sv. Franjo Asiški doznaje se u ovom zanimljivom razgovoru.
„Istraživanje je pokazalo da bi više od 65 % obitelji voljelo da ih netko zamijeni u skrbi te da
pravi društvo, sluša i razgovara s bolesnikom“, kazala je mr. sc. Blaženka Eror Matić, ističući da je u propisima i strategijama razvoja palijativne skrbi važno naglašavati potrebu uključivanja i poticati uključivanje volontera na svim mjestima gdje se nalazi palijativni bolesnik (u domu bolesnika, bolnicama, stacionarima i sl.).
Na temu ranjivih društvenih skupina nadovezuje se i tekst s. Veronike Mile Popić koja podsjeća da je mjesec rujan važan kao poziv na obnovu gorljivosti služenja „najsiromašnijima od siromašnih“ jer je 27. rujna blagdan sv. Vinka Paulskog, „zaštitnika svih djela kršćanske ljubavi“. Za sve one koji se pak odluče moliti za druge, za svoje bližnje ili one u potrebi, u članku Nikole Kuzmičića
Preporučiti (se) u molitvi dobit će dobar poticaj i smjernice.
