Aktualnosti

Novi dvobroj (3.-4.) Glasnika postulature Blaženi Alojzije Stepinac u uvodnoj "Papinoj riječi" stavlja naglasak na govor pape Franje u sarajevskoj prvostolnici 6. lipnja "Nemate pravo zaboraviti svoju povijest".

Urednik dr. Juraj Batelja u uvodniku objašnjava povijesne i suvremene događaje koji su prethodnica skorom proglašenju svetim bl. Alojzija Stepinca. Ovo je posljednji broj koji je uredio postulator dr. Juraj Batelja te ovom prilikom zahvaljuje svim suradnicima i čitateljima bez kojih taj Glasnik ne bi izlazio 22 godine.

Nastavak bogato ilustriranog feljtona o Euharistijskom kongresu u Zagrebu 1923. godine napisao je Juraj Batelja. U ovom feljtonu svoja sjećanja na Euharistijske kongrese u Preku (1925.) i Benkovcu (1938.) podijelili su sudionici o. Danijel Mihatov i mons. Janko Segarić. Uz Godinu posvećenog života u Glasniku se može pročitati tekst "Blaženi Alojzije i redovništvo" u kojem su sakupljena neka svjedočenja Marijinih sestara o ulozi bl. Stepinca u zbrinjavanju Židova u II. svjetskom ratu i poraću. Uz taj tekst tiskano je i pismo nadbiskupa Stepinca iz 1952. godine upućeno Družbi Marijinih sestara.

O postupku za proglašenje blaženim sluge Božjega Franje Kuharića piše mons. Batelja te ističe riječi iz propovijedi pokojnog kardinala Kuharića "Muško i žensko stvori ih". Tu propovijed održao je na temu obitelji u sklopu proslave Branimirove godine u Ninu 1989. Iz tog postupka urednik je izdvojio svjedočanstvo Kristine Mikšić te pismo koje joj je blagopokojni nadbiskup Kuharić uputio 1968. godine.

Iz Postupka za proglašenje blaženim sluge Božjega Josipa Langa mons. Batelja donosi neka svjedočanstva i preslik rukopisa biskupa Langa, uz Molitvu za proglašenje blaženim.

Rubrika "Svjedočanstva" donosi neka od svjedočanstva o glasu svetosti i mučeništva bl. Alojzija Stepinca, a govore o ulozi bl. Stepinca u pomaganju djece i odraslih raznih vjera, o uslišanjima na zagovor bl. Stepinca, o problemima u kojima su se našle osobe koje su na razne načine branile lik i djelo bl. Stepinca.

Lojzo Buturac piše o izumiranju naših seoskih župa. Rubrika "Narod vam to nikada neće zaboraviti" donosi životopise nekih svećenika koji su svoje živote položili na oltar Domovine u poraću II. svjetskog rata.

Mons. Batelja i Krešimir Žižek pišu o Stepinčevim posjetima župama Noršić Selo, Marinci, Vinagora i župi Presvetoga Srca Isusova u bolnici Vrapče. Povijesni kutak donosi tekstove o suradnji dr. Branka Vineka s bl. Stepincem u spašavanju Židova, te o dr. Stanku Sielskom koji je proglašen Pravednikom među narodima.

Tijekom ovog proglašenja veleposlanica države Izrael Zina Kalay Kleitman istaknula je da je dr. Sielski 111. pravednik u Hrvatskoj, a tijekom ceremonije spomenuta je i uloga Alojzija Stepinca i banjolučkog biskupa Joze Garića u spašavanju Židova tijekom II. svjetskog rata.

In memoriam je posvećen isusovcu o. Ivanu Knajfeljcu i don Josipu Čoriću.

Glasnik donosi i niz kraćih vijesti, među kojima posebno valja istaknuti reakciju Katoličke austrijske tiskovne agencije o bogoslužju patrijarha Irineja u Jasenovcu, potom vijest o razgovorima između Svete Stolice i Srpske pravoslavne Crkve, o hodočašću Svetonedeljskoga dekanata na grob bl. Alojzija Stepinca, o blagoslovu spomenika bl. Stepincu u Popovači, i Mississaugiju, o reagiranjima srpskog ministra Aleksandra Vulina i Efraima Zurofa (direktor Centra "Simon Vizental"), a tu je i najava simpozija o odnosu nadbiskupa Stepinca i Srba u Hrvatskoj.

Čitateljima se podastiru i izvadci iz propovijedi kardinala Bozanića prigodom 284. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba i hodočašća mladih Zagrebačke nadbiskupije u Mariju Bistricu, kao i reagiranje postulatora mons. Jurja Batelje u povodu napisa o srpskim prigovorima vezanim uz kanonizaciju bl. Stepinca. Juraj Batelja pripremio je i pismo mons. Josipa Pavlišića ministru unutarnjih poslova NRH u Zagrebu Stevi Krajačiću.

Izabrana poglavlja Vranekovićeva dnevnika opisuju događaje sužanjstva bl. Stepinca iz 1954. godine. Priča o spašavanju i uništenju srca bl. Alojzija Stepinca može se iščitati iz svjedočanstva jednog od obducenata dr. Petra Grünwalda. (IKA)