Aktualnosti

Stručni skup za 250 vjeroučitelja s područja Zagrebačke nadbiskupije te Sisačke i Bjelovarsko-križevačke biskupije održan je u četvrtak 27. ožujka 2025. u prostorijama Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. Uvodne pozdrave uputila je prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić, predstojnica Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi te, uime Agencije za odgoj i obrazovanje viša savjetnica dr. sc. Gordana Barudžija. Potom je izmoljena Molitva Jubileja, koju je napisao papa Franjo.

Stručni skup sadržavao je tri predavanja te okrugli stol na kojem su se postavljala mnoga zanimljiva pitanja.

Prvo predavanje održala je prof. dr. sc. Marija Pehar pod naslovom „Kršćanska vjera: sadržaj, svojstva i odgovornost“. Izlaganje je započela pitanjem što znači kada kažemo da vjerujemo te je opisala razliku između pojma vjere općenito, kada se njime gotovo izražava skepsa, i vjere u kršćanstvu koja nije tek vjera u „nekoga boga“, već je vjera u Boga koji je Otac našega Isusa Krista. Nadalje, govorila je o vjeri koja nije primarno ljudska kategorija već prije svega Božji čin. Čovjek biva dotaknut, Bog ga poziva, a čovjek se tom pozivu odaziva. Vjera je proces pa u obzir treba uzeti objavu i u Starom i u Novom zavjetu, a kao primjere navela je Abrahamovu i Marijinu vjeru. Vjera je i čin koji vodi u sazrijevanje vjere; ona nije religija, nego osobna pogođenost, a uključuje viši oblik objektivne sigurnosti. Kršćanska vjera traži razumijevanje, ne boji propitivanja, emotivna je, ali bez sentimentalizma. To za nas danas znači da zrela kršćanska vjera mora postati mojom osobnom vjerom, ali bez apsolutiziranja vlastitoga iskustva. Narav je vjere da bude usmjerena na druge i da se vjera vidi u čovjekovim djelima.

U drugome je predavanju prof. dr. sc. Veronika s. Nela Gašpar govorila o temu „Prožimanje božanske i inkarnacijske stvarnosti kršćanske nade pred ambivalentnosti današnjega svijeta“. Govor o nadi predavačica je smjestila unutar razmišljanja pape Benedikta XVI., pape Franje i teologa Roberta Pasolinija. Unatoč usmjerenosti čovjeka na ovozemaljsku stvarnost, predavačica ističe da vječni život svoju klicu ima upravo u ovozemnom te se iskazuje u bratstvu svih ljudi. Kao najteži oblik zajedništva opisala je bratstvo/sestrinstvo, koje podrazumijeva izlaženje iz sebe i otvaranje prostora za druge, te ga potkrijepila govorom o Kajinu i Abelu.

Nakon prva dva predavanja skupu se obratio prof. dr. sc. Stjepan Baloban koji je, i sam sinonim za socijalni nauk u Hrvatskoj, vjeroučiteljima osvijestio važnost socijalnog nauka danas za odgoj i obrazovanje koje se provodi u vjeronaučnoj nastavi, a u cilju izgradnje boljeg, pravednijeg i humanijeg društva. Tom prigodom svi su prisutni vjeroučitelji na dar dobili knjigu Socijalni nauk Crkve u školi i župi te još po jednu knjigu iz izdanja Centra za socijalni nauk Crkve.

Izv. prof. dr. sc. Stipo Kljajić održao je treće predavanje o temi „Nadilaziti sebe: ljubiti Boga, bližnjega i neprijatelja“. Zdravlje, obitelj, vjera, materijalna sigurnost ili ljubav - odgovori su to koje čovjek daje na pitanje što je u životu najvažnije. Sve te odgovore predavač je stavio u kontekst ljubavi u usporedbi s kojom su sve druge stvarnosti nedostatne. Ali kakva je to ljubav najvažnija, zapitao se predavač. Božja je ljubav konstantna, nezaslužena, ničim izazvana, a istovremeno obvezujuća jer traži odgovor od čovjeka. Zaključeno je da se ljubav prema Bogu izražava vršenjem volje Božje radeći na čovjekovoj dobrobiti, a bližnji je svatko tko je potrebit ljubavi. Stoga se ni Boga ne može ljubiti bez ljudi, zaključuje Kljajić.

Uslijedio je okrugli stol „Vjera, nada i ljubav - teološki sadržaj i dinamična stvarnost“ kojem su prisustvovali predavači te su odgovarali na pitanja koja su postavljali vjeroučitelji iz publike, davši poticaj vjeroučiteljima da pokažu svoje kompetencije u okruženju u kojemu rade, da svima pristupaju dijaloški te su ih potaknuli da „uđu u tuđe cipele“ i razmisle o sljedećem: ako je Bog dao čovjeku slobodu da ga čovjek odbaci, zašto drugi ljudi ne bi imali slobodu i mene odbaciti?

Svi su vjeroučitelji na dar dobili i knjigu 1100 godina od splitskih crkvenih sabora i početaka Hrvatskoga Kraljevstva (925. - 2025.), koja je ujedno i ovogodišnja građa za natjecanje iz vjeronauka.

Predviđen je još jedan stručni skup s istom temom i predavačima, a zbog ograničenja broja sudionika, koji će se održati u svibnju 2025.

Ured za vjeronauk u školi