Aktualnosti

Institut religijskih znanosti Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (KBF) upriličio je 10. prosinca okrugli stol povodom prve obljetnice smrti dr. sc. fra Josipa Baričevića, člana hrvatske Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša i dugogodišnjeg profesora na KBF-u.

Susret je započeo u 17.00 sati molitvom koju je, riječima iz katekizma Snagom Duha izrekla umirovljena profesorica KBF-a, dr. sc. Kata s. Amabilis Jurić. Uvodničar u cijeli skup, izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta, pozdravio je sve nazočne i najavio uvodne pozdravne govore. O. d. dekana KBF-a u Zagrebu, prof. dr. sc. Mario Cifrak, svima je poželio dobrodošlicu, uz nekoliko prigodnih riječi prisjećanja na osobu prof. Baričevića. Nakon njega, skup je, u ime zagrebačkog nadbiskupa i velikog kancelara KBF-a u Zagrebu mons. dr. sc. Dražena Kutleše, pozdravio preč. Domagoj Matošević, v. d. ekonoma Zagrebačke nadbiskupije i moderator Nadbiskupskog duhovnog stola. Pozdravne riječi uputio je i mons. Ivo Martinović, požeški biskup i nekadašnji provincijal provincije kojoj je pripadao prof. Baričević. Skup je pozdravio i sadašnji provincijal iste provincije fra Branko Lovrić.

Uvodničar, prof. Patafta, u svome je uvodnom govoru istaknuo više bitnih činjenica o prof. Baričeviću, istaknuvši njegove zasluge, kao nastavnika na nekadašnjem Katehetskom institutu KBF-a u Zagrebu, a osobito u vidu izdavanja prvih postkoncilskih katekizama u bivšem komunističkom sustavu. Na taj se, kao i na tolike druge načine, prof. Baričević utkao u temelje suvremene hrvatske katehetike. Upravo je njegova nemjerljiva zasluga u ponovnom uvođenju vjeronauka u hrvatski školski i obrazovni sustav. Baričević je bio član tolikih važnih tijela u Crkvi u komunističko vrijeme, ali i kasnije u demokratskom sustavu. Svojim je radom ostavio neizbrisiv tag, osobito u katehetskim i vjeronaučnim nastojanjima Crkve, a osobito KBF-a u Zagrebu.

Vođenje okruglog stola, tj. razgovor s četvero panelista, preuzeo je potom izv. prof. dr. sc. Denis Barić, predstojnik Instituta religijskih znanosti KBF-a u Zagrebu. Prvi mu je sugovornik bio umirovljeni profesor s Katedre religijske pedagogije i katehetike KBF-a i kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog dr. sc. Alojzije Hoblaj. On je, između ostaloga, posebice naglasio ulogu prof. Baričevića u ponovnom uvođenju vjeronauka u škole. Govornik je potom istaknuo i njegovu iznimnu zaslugu u stvaranju dokumenta naših biskupa Radosno naviještanje evanđelja i odgoj u vjeri, koji je u svome vremenu postao paradigmom postkoncilske kateheze kod nas. Prof. Hoblaj pozvao je potom na prikupljanje pisane, a osobito samostanske ostavštine prof. Baričevića i to kao vrijednoga blaga i svjedočanstva vremena koje je važno jednom na novi način podastrijeti javnosti.

Drugi panelist, dr. sc. Stjepan Brebrić, direktor nakladničke kuće Kršćanska sadašnjost iz Zagreba (KS), istaknuo je da je prof. Baričevića upoznao upravo u KS-u, ali da ljudsko sjećanje na njega seže još u vrijeme redovitog angažmana u njegovoj župnoj zajednici. Osobito vrijednim u djelovanju prof. Baričevića uočio je izdavanje katekizama koji su korišteni u župnome pastoralu, ali i katekizama za vjeronauk u osnovnoj školi.

Treća panelistica bila je prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić, profesorica na Katedri religijske pedagogije i katehetike KBF-a u Zagrebu i predstojnica Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi. Prof. Baričevića prisjetila se na način evociranja uspomena iz vremena u kojemu je bila njegova studentica, a potom onoga u kojemu je postala njegovom kolegicom u nastavi. No, neka sjećanja sežu i u srednjoškolske dane. Prof. Mandarić istaknula je njegovu finoću, obrazovanost i kulturu. Prema njezinim riječima, prof. Baričević bio je osoba povjerenja i širine pogleda. Između ostalog navedenog, osobito će biti zapamćen po tome što nakon ponovnog uvođenja vjeronauka u školu s tzv. ‘rješenjem u ekvivalenciji’ omogućio tadašnjim katehetama da mogu postati vjeroučitelji u školi.

Prof. Barić na kraju je okruglog stola razgovarao s četvrtom panelisticom, vjeroučiteljicom Ružicom Lice. Govornica je iznijela vrlo lijepa osobna sjećanja na prof. Baričevića, počevši s govorom o vremenu upisa i studiranja na tadašnjem Katehetskom institutu. Studirali su s toliko srca i žara, poduprti upravo poticajima Josipa Baričevića. Prve generacije vjeroučitelja tako su imale priliku učiti od vrsnoga poznavatelja katehetike koji im je omogućio više nego uzorno didaktičko i metodičko osposobljavanje. U svemu tome, Baričević je imao i visoke kriterije, ali uvijek sa srcem brižnog oca koji bdije nad radom vjeroučitelja.

Okrugli stol nastavljen je s komentarima i pitanjima iz publike. Više se nazočnih bivših studenata i studentica, a sadašnjih vjeroučitelja i vjeroučiteljica, te odgojiteljica u vjeri u predškolskim ustanovama javilo za riječ. Mahom su iznosili riječi opisa lijepih uspomena i prisjećanja na zauzeti rad prof. Baričevića. Skup je završio prigodnim druženjem u prostorima KBF-a.