HR
Katehetska proljetna škola naslovljena "...I uznesen bi na nebo..." (Lk 24, 52) održana je 20. i 21. travnja u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta na zagrebačkome Kaptolu. Tradicionalni dvodnevni stručni susret trajne izobrazbe vjeroučitelja osnovnih škola, u okviru godišnje teme "Zadivljenost kao pedagoški princip", organizirali su Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije (NKU) i Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO). Sudionike, njih tristotinjak iz cijele Hrvatske, u rad škole uveo je voditelj povjerenstva NKU-a za Katehetsku proljetnu školu dr. Josip Šimunović, a uime organizatora pozdravne su riječi uputili ravnatelj AZOO-a Vinko Filipović i predstojnik NKU-a dr. Ivica Pažin.
Ravnatelj AZOO-a Filipović pozdravio je okupljene uime ministra znanosti, obrazovanja i sporta, te je istaknuo poticajnost odabrane teme, dodajući kako je djeci potrebno prenijeti više pozitivnoga, konstruktivnoga i motivirajućega u životu. Naglasio je kako (vjero)učitelji djeci često pružaju ono što im nedostaje u obitelji zbog čega je njihov poziv iznimno važan. Dr. Pažin je naglasio kako ovogodišnji susreti vjeroučitelja na katehetskim školama pokušavaju na različite načine iznova otkrivati otajstva Kristova života, a proljetna škola nudi sadržaj koji će "pomoći otkrivati nebesa, uzvisine ljudskoga života, ljudskih snova, ali i prostor i vrijeme susreta s uskrsnulim Kristom koji 'bi uznesen na nebo'".
Prvo je predavanje održao đakovačko-osječki pomoćni biskup i predsjednik Vijeća HBK-a za katehizaciju mons. dr. Đuro Hranić koji je govorio o nebu u Svetome pismu i teologiji. Naglasio je kako tema susreta odgovara ovome liturgijskom vremenu, jer se uskrsli Krist četrdeset dana ukazivao dok nije ušao u Božju skrivenost - do uznesenja na nebo. "Dok je sav svijet zaokupljen problemima ovoga života, govor o nebu nije lak. No, ipak, riječ o nebu nije bijeg iz sadašnjosti i od zadataka u njoj. Nebo nije oaza u koju bježimo i u koju se sklanjamo pred bukom i prijetnjama koje nas okružuju. Navještaj o nebu nije otuđenje. Nebo otkriva čovjekov identitet i njegovu zadaću", kazao je biskup Hranić.
"Nebo je za nas kršćane, koji smo zagledani u nebo u koje je uznesen Isus, naša domovina", kazao je dodajući: "Mi kršćani kada smo zagledani u nebo, zagledani smo u Krista", nebo zato nije prostor nego je ono za kršćane osoba Onoga u kojemu su Bog i čovjek postali zauvijek jedno. Pojasnio je kako kršćanska predaja riječju nebo označava cilj čovjekova puta i konačno ispunjenje njegova bića. "Ispunjenje nije poezija o budućnosti, nego savršeno ostvarenje onoga što se već sada događa u susretu s Kristom. Nebo je u svakom takvom susretu već prisutno. Ono je već naša stvarnost", kazao je biskup Hranić. Istaknuo je i kako je nebo iskustvo milosti, zajedništva između Boga i čovjeka, Božje ljubavi i zato je ono vrhunski oblik našega ljudskog i vjerničkog iskustva.
Naglasio je i kako iskustvo neba započinje ondje gdje je čovjek sposoban za ćudoredne odluke, gdje odgovorno i ozbiljno prihvaća i svladava svoje životne zadaće, gdje je kadar i sposoban založiti se iz ljubavi za dobro drugoga. I svugdje gdje god ima žrtve, vjernosti, dobrote - bez nade u neku drugu nagradu osim nagrade vlastite savjesti - gdje god čovjek makar i ne znajući živi po Isusovu načelu da služi i da život svoj daje za druge i gdje god postoji iskustvo trajnih i neprolaznih vrijednosti, kao i sposobnost nesebičnog i velikodušnog darivanja, sposobnost zauzimanja za druge pa i uz cijenu žrtve, tamo čovjek već ima iskustvo neba, istaknuo je mons. Hranić.
Slijedio je razgovor s književnikom Mirom Gavranom, o nebu i drugim "mjestima" u književnosti, naslovljen "Jakovljeve ljestve". Razgovor je moderirao vjeroučitelj Nikola Kuzmičić, osmislivši ga kao kviz u kojemu je sugovorniku postavljao pitanja o stanju suvremene hrvatske književnosti i kazališta, odnosu vjere i književnosti, Gavranovim djelima nadahnutim biblijskim likovima, o školskoj lektiri i odgojnoj ulozi književnosti. Gavran je istaknuo važnost pozitivnih priča, dobrih i zanimljivih fabula koje dotiču životne situacije, naglasio je kako je zadnjih godina previše kazališnih predstava kojima je glavni cilj šokirati publiku, te kako su stoga dobrodošle normalne međuljudske priče, humor i katarza. Naglasio je i kako je odnos vjere i književnosti iznimno važan i nadahnjujući.
U poslijepodnevnome dijelu programa prvo je predavanje održala viša savjetnica za likovnu kulturu i likovnu umjetnost pri AZOO-u Mirjana Tomašević Dančević, koja je o nebu u likovnoj umjetnosti govorila analizirajući djela slavnoga manirističkog slikara El Greca, ali i učenika, kako bi odgovorila na pitanje kako dijete doživljava nebo. Predavanje o zadivljenosti svemirom naslovljeno "Nebesa posuta zvijezdama" održao je mr. Ivan Romštajn iz Zagrebačkoga astronomskog saveza i zagrebačke Zvjezdarnice, a svoja su iskustva o tome kako povezuju ono što nauče na vjeronauku s astronomijom izrekli i mladi astronomi iz OŠ Mate Lovraka u Kutini, koji su odgovarali na pitanja njihove vjeroučiteljice Ivanke Tomić.
U sklopu prvog radnog dana škole održan je i prigodni program naslovljen "Živi povezan s Nebom", tijekom kojega je predstavljena istoimena knjiga vjeroučiteljice Ružice Lice o kojoj su govorili Vesna Svaguša i dr. Pažin, a u predvorju Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta otvorena je izložba slika minijatura vjeroučiteljice Snježane Brkić, koje je predstavio povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić. Prvi je dan škole završio euharistijskim slavljem u crkvi Sv. Marije na Dolcu. Početak drugoga dana osmišljen je kao radijska emisija "Valovima neba" koju su s vjeroučiteljicom Tihanom Arbanas realizirali učenici zagrebačke VII. gimnazije, a u kojoj je gostovala muzejska pedagoginja Zorica Babić iz Arheološkoga muzeja u Zagrebu. U "emisiji" osmišljenoj po uzoru na sličnu koju već ostvaruju na Radiju Marija, učenici su sa svojom vjeroučiteljicom i gošćom progovorili o tome kako davne kulture gledaju na računanje vremena, dotaknuta je vučedolska kultura, ali i vrijednost i važnost vremena, te nebo kao čovjekov posljednji cilj.
Katehetska je škola završila okruglim stolom tijekom kojega je, osim sadržajnih zaključaka susreta, bilo govora i o različitim aktualnim trenucima koji se tiču katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi. Iznesen je osvrt na preporuku o izvedbi vjeronauka koja je početkom travnja upućena svim osnovnim školama uime Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a koja govori o izvedbi vjeronauka u prvom i posljednjem satu te su vjeroučitelji upoznati s koracima koje je u tom smislu učinila Hrvatska biskupska konferencija.
Također, budući da se na temelju nekih upisa u školske E-matice ne može točno zaključiti koji su vjeronauk učenici upisali - pa je za njih navedeno tek da pohađaju vjeronauk ali ne i koje vjeroispovijesti - vjeroučitelji su pozvani da u svojim školama ukoliko za to postoji mogućnost, u razgovoru s razrednicima i osobama koje su odgovorne za unošenje podataka u E-matice, pokušaju kvalitetnije pratiti upis u E-matice kako bi se dobili što točniji statistički podaci o učenicima upisanima na katolički vjeronauk. (IKA)
