Aktualnosti

Započela je Svečana sjednica Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu pod predsjedanjem predsjednika Vijeća vrhbosanskog nadbiskupa mons. Tome Vukšića u ponedjeljak 13. travnja u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu prigodom više jubileja hrvatske inozemne pastve.

 

Sjednicu je otvorio nadbiskup Vukšić pozdravnim govorom u kojem je istaknuo da se sjednica održava povodom četiri velike obljetnice: 60 godina Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, 80 godina hrvatskog dušobrižništva u Njemačkoj i Austriji te 100 godina Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.

Nadbiskup Vukšić naglasio je da je dušobrižništvo za iseljene hrvatske katolike počelo mnogo prije spomenutih godina te se odvijalo na razne načine. "Započelo je progonima i izbjeglištvom u davnim stoljećima kad su se s našim sunarodnjacima i njihovi svećenici našli u izbjegličkim povorkama i dospjeli u dijelove Austrije, Mađarske i Rumunjske te tamo organizirali dušobrižništvo koje traje sve do danas na hrvatskom jeziku i od početka je integrirano u mjesne biskupije, koje čuvaju stoljetnu višejezičnu tradiciju svojih biskupijskih zajednica", rekao je.

"Danas u inozemstvu živi već nekoliko generacija hrvatskih katolika. Samim time oni imaju različite duhovne potrebe, različit odnos prema početnoj Crkvi i domovini iz kojih potječu, što donosi nove izazove. Neki od njih ne znaju više hrvatski jezik, neki ga teško razumiju. No, sve ih povezuje zajedničko podrijetlo. Zajednička im je i razdjelnica, koja ide između nostalgije za prošlim i privlačnosti sadašnjega, između potrebe integracije i opasnosti asimilacije, između vjernosti svojoj etničkoj zajednici i pretakanja u novu političku naciju", ustvrdio je mons. Vukšić.

"Svaka obljetnica poziva također na propitivanje dosadašnje učinkovitosti i plodova. Ohrabruje potrebu da se nastavi u dobru, ali i da se popravlja ono što treba biti bolje. U tom smislu, čini se da bi od velike koristi bilo, ako bi službena državna predstavništva bolje radila svoj posao, posebice na prosvjetnoj i kulturnoj razini, kako bi crkvene zajednice i njihovi dušobrižnici više bile pastoralne zajednice i u stanju, više negoli dosada, same sebi osigurati veći dio svećeničkih i redovničkih zvanja", poručio je nadbiskup Vukšić.

Pozdravni govor uputio je i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša koji je istaknuo da su "današnji jubileji svjedočanstvo žive vjere, postojanosti i ljubavi hrvatskoga čovjeka koji je u iseljeništvu, oslonjen na svoje pastire, znao očuvati zajedništvo s Crkvom i zavičajem."

Istaknuo je vjernost svećenika, redovnika i redovnica te obitelji koje su iz ljubavi prema Bogu i svome narodu, prelazili oceane i kontinente da bi ostali s iseljenicima i bili živa Crkva ondje gdje ih je život odveo. "Zahvaljujemo danas onima koji su u proteklim desetljećima uspijevali prepoznati potrebe Božjega puka dijeleći s narodom nadu u bolju budućnost, križeve tuđine i radosti povratka. Hvala svima koji i danas, u svijetu novih migracija s jednakom gorljivošću nastavljaju to sveto poslanje među našim narodom u tuđini, ali i među migrantima u našoj domovini", rekao je nadbiskup Kutleša.

Spominjući starozavjetni put naroda koji napušta zavičaj i kreće putem vjere: od Abrahama, preko Mojsija, do Josipa i Marije koji u Novom zavjetu s Djetetom bježe u Egipat, nadbiskup Kutleša je istaknuo da "prema svetopisamskome iskustvu, iseljeništvo nije samo rana, nego je i poslanje. Naši iseljenici nosili su vjeru, radinost i kulturu među narode svijeta svjedočeći da se i daleko od domovine može svjedočiti Kristova ljubav. Hrvatska inozemna pastva samo je tehnički naziv za cijelu mrežu odnosa, skrbi, inicijativa, potpore, domišljatosti, suosjećanja, svega po čemu se u tuđini mogla očuvati i svjedočiti vjera u kojoj je naš čovjek stasao", poručio je.

"U vremenu novih migracija i prijetnji gubitka identiteta, Crkva u domovini i dalje je majka koja prima, hrabri i podsjeća da smo dio jedne Kristove Crkve i jednoga naroda", ustvrdio je.

"Hrvatska inozemna pastva i dalje je pozvana biti most: most vjere i ljubavi, most između starijih i mlađih generacija, između domovine i svijeta. Ponekad će taj most trebati obnovu, ali njegov je temelj čvrst - to je Krist, Dobri Pastir, koji nikoga ne zaboravlja", zaključio je nadbiskup Kutleša.

Pozdravnu riječ uputili su i crkveni predstavnici iz Njemačke i Austrije: nacionalni ravnatelj za dušobrižništvo zajednica drugih materinskih jezika i obreda Njemačke biskupske konferencije dr. Lukas Schreiber, nacionalni ravnatelj iz Austrije dr. Alexander Kraljic, predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić, ministar demografije i useljeništva Republike Hrvatske Ivan Šipić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Dario Magdić te predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika Milan Kovač.

Zatim je nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. Tomislav Markić održao izlaganje o 60. obljetnici Ravnateljstva. Delegat hrvatske inozemne pastve za Njemačku fra Petar Klapež izvijestio je o 80 godina hrvatskog dušobrižništva u Njemačkoj. Delegat hrvatske inozemne pastve za Austriju fra Vjekoslav Lazić govorio je o 80 godina hrvatskog dušobrižništva u Austriji, a kustos Kustodije Svete Obitelji i delegat hrvatske inozemne pastve za SAD fra Nikola Pašalić iznio je izvještaj o 100. obljetnici Franjevačke kustodije Svete Obitelji u Chicagu.

Sjedincom je moderirala tajnica dušobrižništva za Hrvate u Frankfurtu Ella Bojčetić.

Glazbeni dio programa izveli su Pučki pivači KBF-a.