Aktualnosti

U srijedu, 9. prosinca 2015. u Dvorani II Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, u sklopu projekta „Hrvatska glagoljaška baština“ kojega priređuju Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu i Društvo prijatelja glagoljice, prof. dr. sc. Milan Mihaljević održao je predavanje „Znanstveni centar izvrsnosti hrvatskoga glagoljaštva".

Predavač je objasnio kako Centar za hrvatsko glagoljaštvo želi uspostaviti i razviti interdisciplinarni teorijski okvir i model za proučavanje glagoljaških pisarskih centara. Institucija nositeljica je Staroslavenski institut u Zagrebu, a centar okuplja i stručnjake s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba, Sveučilišta u Zadru i Državnoga arhiva u Pazinu, kao i vanjske suradnike iz Instituta za slavistiku Bečkoga sveučilišta, Slavističkoga instituta Češke akademije znanosti u Pragu te Fakulteta za slavistiku Sofijskoga sveučilišta Sv. Kliment Ohridski.      

Kao predmet istraživanja izabrali su rukopise iz istarskoga mjesta Berma  za koje imaju ozbiljne indikacije da je u njemu krajem 14. i u 15. st. postojao glagoljaški skriptorij. Te će rukopise istražiti jezično, tekstološki, književnoteorijski, paleografski, liturgički i povijesnoumjetnički (iluminacija) te prikupiti sve povijesne podatke o njima i o Bermu toga vremena. Tako bi stvorili model istraživanja koji bi kasnije mogao biti primijenjen i na ostale glagoljaške centre.
        
Glavni će rezultat projekta u prvih pet godina biti izdanje i temeljita obrada i opis 2. beramskoga brevijara iz 15. st. Objavit će fototipsko izdanje toga kodeksa zajedno s transliteracijom na latinicu i popratnim studijama. Priredit će digitalno izdanje koje će se moći pretraživati po jezičnim, tekstološkim, liturgijskim i paleografskim parametrima, a bit će moguće na zahtjev dobiti podatke o svim inicijalima i minijaturama u njemu. Organizirat će i znanstveni skup o beramskim kodeksima i beramskom skriptoriju na kojemu će iznijeti rezultate svojih multidisciplinarnih istraživanja.
        
Zbornik radova s toga skupa trebao bi biti svojevrsna monografija o tom pisarskom centru i nezaobilazno referentno djelo pri istraživanju ostalih pisarskih središta i glagoljskih rukopisa općenito, a rezultati će biti zanimljivi i filolozima koji proučavaju tekstove pisane i na drugim hrvatskim pismima, latinici i ćirilici. U drugih pet godina, kada razviju pristup i metodologiju, na isti bi način obradili i pripremili za objavljivanje i ostala tri beramska kodeksa i tako zaokružili istraživanje rukopisa jednoga pisarskoga centra, što bi bio dosad jedinstven podvig u hrvatskoj slavistici, a vjerojatno i u slavistici općenito. (Nikolina Herak/NPI)