Izlaženje Glasnika sv. Josipa pokrenuo je sluga Božji Josip Stadler. Kao profesor u Bogosloviji u Zagrebu, 1873. pokrenuo je Glasnik kao zabavno-poučni mjesečni list za puk katolički. Do imenovanja za vrhbosanskog nadbiskupa bio je i njegov prvi urednik. Nakon što je Glasnik ukinut 1945. godine, izlaženje je ponovno pokrenuo mons. Marijan Radanović, graditelj svetišta u Karlovcu, koje ga i danas izdaje.
Na početku otvorenja skupa hrvatsku himnu „Lijepa naša“ otpjevao je zbor „Zrakica“ dječjeg vrtića iz Duge Rese.
Pozdrav okupljenima uputio je rektor Hrvatskoga nacionalnog svetišta i župnik Župe Blažene Djevice Marije Snježne mons. Antun Sente.
„Želimo još bolje otkriti ljepotu svetog Josipa, njegovu ulogu u povijesti spasenja, života Crkve, kao i drage na domovine Hrvatske. Doprinosima znanstvenika želimo otkrivati nove smjernice u širenju pobožnosti prema svetom Josipu za boljitak Crkve i Domovine“, najavio je mons. Sente cilj skupa.
Rekavši da je znanstveni skup iz zamisli napokon postao stvarnost, s istom nadom predložio je podizanje kipa sv. Josipa na ulazu u Karlovac i izgradnju kalvarije na Dubovcu.
Sudionike su pozdravili i predsjednik Generalskog zbora general bojnik Marinko Krešić, karlovački gradonačelnik Damir Mandić, karlovačka županica Martina Furdek Hajdin, izaslanica Predsjednika Hrvatskog sabora mr. sc. Maja Grba Bujević, potpredsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, te u ime Vlade Republike Hrvatske Antun Zelić, posebni savjetnik potpredsjednika Vlade i ministra branitelja, poželjevši im uspješan rad.
Mr. sc. Grba Bujević, inače dubovačka župljanka, među ostalim je poručila da „danas svjedočimo napuštanju svoje domovine za poslom i boljim životom. Napuštaju je i pojedinci i čitave obitelji. U sličnoj obitelji našao se i sv. Josip čuvajući Isusov život bijegom u Egipat. Trebamo učiti od njega kako u odvojenostima od svega ostati vjerni kulturi, jeziku i vjeri, kako očuvati vlastiti identitet i osjećaj pripadnosti vlastitom hrvatskom narodu.“
Potom je pozdravni govor održao dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu preč. prof. dr. Josip Šimunović. Sv. Josipa opisao je kao tihog, jednostavnog, poniznog i skromnog sveca vjere, nade i ljubavi, istaknuvši njegovo življenje tih kreposti kao primjer za današnje vrijeme.
Skup je, u ime zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše, otvorio sisački biskup Vlado Košić, koji je potom održao i prvo predavanje.
Među ostalima, skupu prisustvuju mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić, te saborske zastupnice Nada Murganić i Marija Jelkovac.
Organizatori znanstvenog skupa su Hrvatsko nacionalno svetište sv. Josipa te Zagrebačka nadbiskupija i KBF u Zagrebu.
Skup se održava pod pokroviteljstvom Vlade RH, Hrvatskoga sabora koji je izabrao sv. Josipa za zaštitnika Hrvatske 1687. godine, te Karlovačke županije i Grada Karlovca kojima je sveti Josip također nebeski zaštitnik.
