HR
Na 25. obljetnicu povijesnog susreta održanog u Asizu 1986. godine po želji blaženog Ivana Pavla II. papa Benedikt XVI. osobno je hodočastio u srijedu 27. listopada u grad svetog Franje i ponovno pozvao da mu se pridruže na tome putu braću kršćane različitih vjeroispovijesti, predstavnike religija čitavoga svijeta i sve ljude dobre volje.
Geslo ovogodišnjeg Dana razmišljanja, dijaloga i molitve za mir i pravdu u svijetu, koji je u Asizu okupio 300 izaslanika iz 31 kršćanske Crkve i 12 svjetskih religija, bilo je "Hodočasnici istine, hodočasnici mira".
Benedikt XVI. i članovi delegacija različitih religija uputili su se u Asiz zajedno vlakom koji je krenuo s vatikanske željezničke postaje. Po dolasku u Asiz delegacije su se uputile u Baziliku sv. Marije Anđeoske, gdje je upriličena komemoracija na prethodne susrete i produbljena tema Dana.
Nakon uvodnog obraćanja predsjednika Papinskog vijeća za pravdu i mir kardinala Petera Kodwo Appiah Turksona, govorili su predstavnici prisutnih delegacija. Po završetku Svjedočanstva za mira Sveti Otac je uputio govor u kojem je podsjetio na susret predstavnika različitih religija prije 25 godina i teške povijesne okolnosti u kojima je održan, napose podjelu svijeta na dva politička bloka.
Nažalost, primijetio je Papa, ne možemo reći da od tada stanje u svijetu karakteriziraju sloboda i mir. Premda prijetnja rata danas nije na vidiku, ipak je svijet i nadalje pun nesloge. Sloboda je veliko dobro. Ali svijet slobode velikim se dijelom pokazao lišen smjerokaza i mnogi slobodu pogrešno shvaćaju kao slobodu za činjenje nasilja. Nesloga poprima nova i zastrašujuća lica i borba za mir mora potaknuti na nov način sve nas.
Benedikt XVI. je kazao da postoje dvije različite tipologije novih oblika nasilja koje su dijametralno suprotne u svojim motivacijama i očituju se zatim u vrlo različitim inačicama. Tu je u prvom redu terorizam u kojem se, namjesto velikog rata, vode točno ciljani napadi koji moraju na razoran način pogoditi neprijatelja u najvažnijim točkama, bez obzira koliki će nevini u njima stradati. Terorizam je, rekao je Papa, često motiviran religijski a religijski karakter napada služi kao opravdanje za nemilosrdnu okrutnost. Religija ovdje nije u službi mira, već opravdanja nasilja. Zato je zadaća svih onih koji snose neku odgovornost za religiju, a Papa je tu posebno spomenuo kršćansku religiju, čistiti je neprestano polazeći od same njezine srži i istinske naravi, da bi – usprkos ljudskoj slabosti – ona doista bila sredstvo Božjeg mira u svijetu.
Druga tipologija nasilja, nastavio je Papa, ima potpuno oprečnu motivaciju: to je posljedica odsutnosti Boga, njegova nijekanja i gubljenja čovjeka koje s tim ide u korak. Neprijatelji religije vide u tome obliku primarni izvor nasilja u čovječanstvu i zahtijevaju zato nestanak religije. Ali 'ne' Bogu prouzročio je besprimjerne okrutnosti i nasilja, koji su bili mogući samo zato jer čovjek ne priznaje više nikakvu normu i bilo kakvog suca iznad sebe, već je uzimao za normu jedino samog sebe. Užasi koncentracijskih logora pokazuju u svoj jasnoći posljedice odsutnosti Boga. Odsutnost Boga, snažno je upozorio Benedikt XVI., dovodi do propadanja čovjeka i čovječanstva.
"Ali gdje je Bog? Poznajemo li ga i možemo li ga iznova pokazati svijetu i tako udariti temelje istinskom miru", zapitao se Sveti Otac. U odgovoru na to pitanje Papa je primijetio da pored dviju stvarnosti religije kao opravdanja nasilja i anti-religije u svijetu u kojem se sve više širi agnosticizam postoji još jedna temeljna orijentacija: osobe kojima nije dan dar da mogu vjerovati a ipak traže istinu, u potrazi su za Bogom. One pate zbog njegove odsutnosti i, tražeći istinu i dobro, u svojem duhu kroče mu ususret. To su "hodočasnici istine, hodočasnici mira". Te osobe traže istinu, traže pravoga Boga, čija slika je u religijama, zbog načina na koji su nerijetko prakticirane, nerijetko sakrivena. To što one ne uspijevaju naći Boga duguje se također vjernicima i ograničenom pa i izobličenom slikom Boga koju pružaju. Tako je njihova nutarnja borba i njihovo propitkivanje ujedno poziv za vjernike da pročiste vlastitu vjeru, da Bog – pravi Bog – postane dohvatljiv, rekao je Papa u svom govoru u Bazilici svete Marije Anđeoske.
Nakon susreta u Bazilici delegati su se okupili u blagovaonici porcijunkulskog samostana gdje su objedovali, a nakon toga povukli su se u tišinu, razmišljanje i molitvu. (ika / gk)
