Papa Benedikt XVI. iskoristit će odmor kako bi napisao treći dio knjige „Isus iz Nazareta“, posvećen evanđeljima o djetinjstvu. Rekao je to ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice, pater Federico Lombardi, na briefingu za novinare, održanom 12. srpnja.
Prisjetimo se nekih razmišljanja Svetoga Oca o Isusovu djetinjstvu, i njegovu odgoju za molitvu koji je primio u Svetoj nazaretskoj Obitelji. U špilji malenoga grada Betlehema, u zemlji Judinoj, prije dvije tisuće godina rođeno je Dijete koje će promijeniti povijest svijeta: Isus. Papa nas Benedikt XVI. poziva da se zadržimo na prizoru Božića. Prvi svjedoci toga događaja, pastiri, ne nalaze samo Dijete, nego i Mariju i Josipa. Bog se htio objaviti – kaže Papa – rođenjem u ljudskoj obitelji, te je stoga ljudska obitelj postala slika Božja!
Obitelj kao slika Trojstva po međuljudskoj ljubavi, Svetomu je Ocu draga tema. Josip je potpuno izvršio svoju očinsku ljubav, u svakom pogledu – istaknuo je Papa u katehezi na audijenciji 28. prosinca 2011. godine. Sigurno je, zajedno s Marijom, Isusa učio moliti. Posebno ga je on vodio sa sobom u sinagogu, na subotnje obrede, kao i u Jeruzalem, za velike blagdane izraelskoga naroda.
Josip je, prema židovskoj tradiciji, predvodio obiteljsku molitvu i u obične dane – ujutro, navečer, uz jelo -, i na velike vjerske blagdane. Tako je, u ritmu dana provedenih u Nazaretu, između jednostavne kuće i Josipove radionice, Isus naučio izmjenjivati molitvu i rad, te prinositi Bogu također trud uložen da bi zaradio za kruh potreban obitelji – napomenuo je Sveti Otac. I poput Svete nazaretske Obitelji, Papa potiče sve obitelji da budu „kućna Crkva“, da zajedno mole, da nauče moliti u obitelji.
Još jedan događaj na koji se Sveti Otac posebno osvrnuo jest Isusovo prikazanje u Hramu. Marija i Josip nose Dijete u Jeruzalem. Kao svaka židovska obitelj koja je obdržavala zakon, - rekao je Sveti Otac - Isusovi roditelji odlaze u hram posvetiti Bogu prvorođenca i prinijeti žrtvu koja je prinos siromašnih obitelji, odnosno dvije golubice. Židovska obitelj, kao i kršćanska, moli u obiteljskoj intimnosti, ali i zajedno sa zajednicom - primijetio je Papa.
Evanđelje nam svetoga Luke, naime, pripovijeda da su Isusovi roditelji svake godine o blagdanu Pashe išli u Jeruzalem. „Kad mu bijaše dvanaest godina, uziđoše po običaju blagdanskom“ (2, 41-42) – piše sveti Luka. U tom se odlomku iz Evanđelja nadalje pripovijeda da je Isus ostao u hramu, bez znanja svojih roditelja, koji ga nakon tri dana pronalaze kako sjedi među učiteljima i razgovara s njima. U toj epizodi o Isusu dvanaestogodišnjaku zabilježene su i njegove prve riječi: – napomenuo je Sveti Otac – Zašto ste me tražili? Niste li znali da mi je biti u onome što je Oca mojega?“. On, dakle, pokazuje tko je pravi Otac.
Zapitajmo se: od koga je Isus naučio ljubav prema „onomu“ što je Oca njegova? Sigurno je kao sin vrlo dobro poznavao svojega Oca, Boga, i imao s Njim duboki trajni odnos. Ali u svojoj konkretnoj kulturi, molitve, i ljubav prema hramu i izraelskim ustanovama, sigurno je naučio od svojih roditelja – primijetio je Sveti Otac u podnevnom nagovoru 27. prosinca 2009. godine.
Možemo stoga reći da je Isusova odluka da ostane u hramu ponajviše plod njegova dubokog odnosa s Ocem, ali i plod odgoja koji je primio od Marije i Josipa – napomenuo je Papa. (Radio Vatikan)