KALENDAR DOGAĐANJA u zagrebačkoj prvostolnici i u Nadbiskupiji tijekom korizme 2012. preuzmite ovdje.
Draga braćo i sestre Crkve zagrebačke!
1. Crkva je od prvih stoljeća svoga postojanja korizmeno vrijeme oblikovala kao povlašteno vrijeme pripreme za Vazmeno trodnevlje i proslavu Kristova uskrsnuća. Zbog toga su se vjernici tijekom korizmenih tjedana na poseban način pripremali molitvom, odricanjem za dobro najpotrebnijih, te djelima ljubavi svjedočili Božju ljubav. Vrijeme je to u kojemu obnavljamo svoj hod u vjeri, slušajući Božju riječ i slaveći sakramente, posebno sakrament ispovijedi i pomirenja.
U toj općoj pripremi i ovogodišnja korizma za grad Zagreb i za našu Nadbiskupiju ima posebno značenje. Naime, kao što smo u više navrata najavljivali, poznato vam je da je Zagreb uključen u inicijativu Papinskoga vijeća za promicanje nove evangelizacije nazvanu Misije u gradovima (Missio Metropolis), kojom je obuhvaćeno dvanaest europskih gradova. Drago nam je što u zajedništvu sveopće Crkve, a u širem okviru nove evangelizacije, možemo biti dionici traženja novih oblika zauzetosti i raspirivanja novog žara u naviještanju i svjedočenju vjere.
2. Nakon što smo razmotrili poticaje koji se odnose na sve gradove, odlučili smo izabrati i razraditi one točke koje u ovome trenutku vidimo kao posebno znakovite za naše prilike. U tu svrhu, uz ovo Pismo dostavljamo i Kalendar događanja s rasporedom molitvenih i drugih susreta po pojedinim korizmenim danima, a događanja su raznolika, te vas pozivam da se svatko, prema svojim mogućnostima i raspoloženju srca, odazovete na što više ponuđenih.
Ova će korizma biti naročito bogata susretima u našoj prvostolnici, crkvi-majci naše Nadbiskupije. Tako sam odlučio svake korizmene nedjelje navečer susresti se s mladima cijele naše Nadbiskupije oko oltara Gospodnjega, slaveći s njima euharistiju. Ti će susreti sadržavati i prigodnu katehetsku riječ mladima.
Osim susreta s mladima, održat će se susreti i s drugim skupinama. Svakoga će utorka jedan od pomoćnih biskupa u prvostolnici predvoditi euharistiju te poticajnom i poučnom riječju obratiti se sljedećim skupinama: 1. zaručnicima (mons. Mijo Gorski); 2. vjeroučiteljima, katehetama i prosvjetnim djelatnicima (mons. Ivan Šaško); 3. športašima (mons. Mijo Gorski); 4. braniteljima (mons. Ivan Šaško); 5. medicinskom i zdravstvenom osoblju (mons. Valentin Pozaić). Rado ću se tijekom korizme susresti i s redovnicama (15. ožujka), te s katekumenima (29. ožujka). Organizirat će se i poseban susret s umjetnicima (27. ožujka) te prigodom Svjetskoga dana društvenih komunikacija i s medijskim djelatnicima.
Utorkom i petkom će u našoj katedrali prije večernje svete mise biti pobožnost križnoga puta. No, petkom, prije te pobožnosti (u 17 sati) bit će slavlje pokorničkog bogoslužja, zajednička priprema za svetu ispovijed s ispitom savjesti. Pozivam vas da sudjelujući na tim slavljima dublje uranjamo u susret s Gospodinom.
Redovito klanjanje za duhovna zvanja pred Presvetim oltarskim sakramentom, nakon večernje svete mise četvrtkom, nosit će pečat i ove inicijative.
3. Pozivam vas također da se srijedom navečer (u 19 sati) odazovete na zajedničko čitanje sv. Evanđelja po Marku u našoj prvostolnici. Slušanje Božje riječi važna je sastavnica korizmenog hoda. To je ujedno lijepo iskustvo da se posvijesti da se na različitim jezicima diljem Europe čita isto Evanđelje, ponire u isti sadržaj, uzajamno očituje jedinstvo i potpora. Radosna je vijest riznica odgovora na sva najvažnija ljudska pitanja, u svim životnim prilikama i neprilikama.
Želja nam je da ljudi iz različitih zvanja i životnih okolnosti, posebice predstavnici raznovrsnog društvenog iskustva budu čitači te evanđeoske riječi. Božja je riječ prisutna i u svim ostalim susretima, kao nosiva i kao prenošena s naraštaja na naraštaj. Ona nam otkriva najdublje značenje koje usmjerava vjerodostojnost svjedočanstva.
4. Braćo i sestre, evangelizacija je uvijek povezana sa svjedočenjem. Po svjedočenju ona je uvijek nova. Zbog toga, znajući koliko značenje i koliku je milost nama i cijeloj Crkvi Bog udijelio po blaženom Alojziju Stepincu, na poseban smo način ovu korizmu u Zagrebu željeli povezati s njime.
Stoga smo odlučili da se utorkom i petkom, u određenim župama unutar pojedinoga dekanata u gradu Zagrebu, okupimo na molitvu oko istoga onog križa što ga je naš Blaženik nosio u Svetoj zemlji, na hodočašću 1937. godine. Tako ćemo tim Kristovim znakom pobjede, s obilježjem Stepinčeva života, zagrliti Zagreb, noseći sve naše potrebe i nakane. Povezat ćemo na taj način hod od Pepelnice u prvostolnici do Cvjetnice na Ksaveru, gdje ćemo se okupiti na pobožnost križnog puta.
S križem i pred križem zajedno želimo moliti i dublje otkrivati Krista, koji poziva na obraćenje, na brigu za naše bližnje, na sućut i zauzetost za dobro. Prisutnost i vidljivost križa u izvanjskom hodu sve nas poziva na obraćenje i svjedočenje Krista u obitelji i društvenom životu.
5. Posebnosti ove korizme u prvostolnici trebaju imati odjeka i u župnim zajednicama Nadbiskupije. Zato pozivam župne i druge zajednice da se u korizmeno vrijeme pripreme za susret s Bogom. Potičem da se i na župama organizira čitanje Evanđelja po Marku, u skladu s prilikama i mogućnostima. Posebno je važno da se svećenici stave na raspolaganje za slavlje sakramenta pomirenja, te da u župama jasno naznače vjernicima u koje se vrijeme dnevno i tjedno ispovijeda u župnoj crkvi.
Pohvalno je da se što je moguće češće organiziraju pokornička bogoslužja, koja čovjeka s jedne strane otvaraju poticajima Duha na obraćenje te ispitom savjesti čine osjetljivim na grijeh i njegovu osobnu i društvenu dimenziju, a s druge strane u vjernicima bude zahvalnost za Kristov dar i međusobnu povezanost po milosti oproštenja. Svi smo pozvani obnoviti svoj život, prihvatiti slobodu koju nam nudi Bog, usuditi se ponovno započeti s Bogom.
Spomenuti susreti u prvostolnici, premda žele okupiti pripadnike ciljanih skupina, otvoreni su za sve vjernike i svi su pozvani da nam se pridruže u zahvali, molitvi i razmatranju. Mlade iz svih dijelova naše Nadbiskupije pozivam da dođu na zajedničko vjerničko druženje, u ozračje molitve i pjesme koja daje snagu i dodatno nas priprema za svibanjski susret mladih u Sisku.
6. Papa Benedikt XVI. u svojoj je ovogodišnjoj korizmenoj poruci istaknuo riječi iz Poslanice Hebrejima: »Pazimo jedni na druge, da se potičemo na ljubav i dobra djela« (Heb 10, 24). Snažnije potaknuti tom mišlju, uklapajući karitativna djela u Misije, tijekom korizme ćemo kao Nadbiskupija svojim prilozima izići ususret određenoj potrebi u našoj sredini, dajući znak nade koja svoj izražaj ima u kršćanskim djelima ljubavi.
Papa nam govori da 'paziti na druge' znači biti odgovoran za drugoga, gledati u drugom Isusa i ne dopustiti da sebičnost rađa ravnodušnost prema životima drugih ljudi. U navodu iz Poslanice Hebrejima naglašen je dar uzajamnosti koji omogućuje da se svijet i život promatra u svjetlu vječnosti, ne svodeći čovjeka samo na zemaljsko. Kao vjernici povezani smo u jedno Kristovo tijelo, po euharistijskome daru, kao najvećoj uzajamnosti.
Po njoj je naš život u suodnosu s drugima, a ljubav prema bližnjima, koja se očituje i milostinjom, ukorijenjena je u toj uzajamnoj pripadnosti. Korizmeno je vrijeme prikladno da jedni druge potičemo na dobro, što je poziv na življenje svetosti, bez obzira na ljudsku ograničenost i grješnost. U tom nastojanju trajno smo izloženi kušnji da u sebi zatomimo poticaje Duha i da ne koristimo darove koji su nam povjereni. Toj se kušnji treba oduprijeti, znajući da svijet i danas treba svjedoke ljubavi koja obnavlja vjernost Gospodinu i koja njegovom snagom čini dobro.
Braćo i sestre, osjećamo da Evanđelje može obuhvatiti svaki naš životni trenutak i svako mjesto na kojem se nađemo. Kao vjernici ne smijemo uzmicati, nego trebamo biti radosni i postojani svjedoci života po Evanđelju, koji, ako je vjerodostojan, unosi radost i mir u živote drugih ljudi. Želeći vam radosno i dobrim djelima plodonosno korizmeno vrijeme, srdačno vas u Gospodinu pozdravljam.
Vaš nadbiskup
† Josip kard. Bozanić, v.r.
U Zagrebu, na blagdan bl. Alojzija Stepinca, 10. veljače 2012. godine.