HR
Pozdrav predsjednika HBK đakovačko-osječkoga nadbiskupa mons. Marina Srakića na otvaranju 40. plenarnog zasjedanja CCEE-a u Zagrebu, 30. rujna 2010.:
Uzorita gospodo kardinali,
preuzvišena gospodo nadbiskupi i biskupi predsjednici Biskupskih konferencija,
Vaša ekselencijo perdsjednice Vlade Republike Hrvatske gospođo Jadranka Kosor,
poštovani tajnici i ostali suradnici!
Sve Vas pozdravljam na početku Plenarnog zasjedanja CCEE koje se održava ovdje u Zagrebu, metropoli Republike Hrvatske i sjedištu Hrvatske biskupske konferencije. Naša Konferencija je veoma počašćena odlukom da se ovo Plenarno zasjedanje održi upravo ovdje u Zagrebu. Primite pozdrave i svih članova naše biskupske konferencije.
Hrvatska biskupska konferencija
Htio bih predstaviti našu konferenciju. Nakon što se raspala Jugoslavija koju su – bez volje narodâ – u dva navrata stvarale međunarodne sile, i nakon što je međunarodna zajednica priznala Republiku Hrvatsku kao samostalnu državu, Sveta Stolica je, na molbu hrvatskih biskupa, odobrila Statut i ustanovila Hrvatsku biskupsku konferenciju 1993. godine. Prema zadnjem popisu stanovnika (2001.) Hrvatska ima 4,437.000 stanovnika od koji su se deklarirali da su 87,8 % katolici, 4,4 % pravoslavni, 3 % druge kršćanske zajednice i muslimani, te 4,6 % agnostici i nepoznato.
Hrvatsku biskupsku konferenciju tvore 16 biskupija i jedan Vojni ordinarijat. Biskupije su uključene u četiri metropolije: Đakovačko-osječku, Riječku Splitsko-makarsku i Zagrebačku. Zadarska nadbiskupija izravno je podložna Svetoj Stolici. Osim šesnaest dijecezanskih (nad)biskupa imamo četiri pomoćna biskupa i tri biskupa u mirovini.
Odnos između Crkve i države i Ugovori sa Svetom Stolicom
Odnos Države prema Crkvi u Hrvatskoj je uglavnom korektan. Kroz ankete što ih provode i institucije koje nisu naklone Crkvi saznajemo da ona uživa visoki moralni ugled u našem društvu.Republika Hrvatska sklopila je sa Svetom Stolicom četiri međunarodna ugovora – Ugovor o pravnim pitanjima, Ugovor o suradnji na području odgoja i kulture, ugovor o dušobrižništvu oružanih i redarstvenih snaga RH i Ugovor o gospodarskim pitanjima. Između ostaloga Ugovorom je zajamčen vjeronauk u svim osnovnim i srednjim školama, a u predškolskim ustanovama vjerski odgoj ako roditelji to zatraže. Vjeronauk je, nakon što ga učenici i roditelji izaberu, izjednačen sa svim ostalim školskim predmetima, a vjeroučitelji vrednovani kao i ostali učitelji i u plaći i u zaduženjima. Vjeronauk pohađa veoma visok postotak učenika, tj. oko 92 % u osnovnim školama i 83% u srednjim školama.
Katoličko školstvo
U Hrvatskoj imamo tri teološka fakulteta koji djeluju u sklopu Državnih sveučilišta. Postoji još Filozofski fakultet i Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, te Visoka bogoslovna škola u Zadru. Od ove jeseni počinje djelovati i Katoličko sveučilište. Nakon drugog svjetskog rata sve su katoličke škole dokinute. Od toga se još nismo uspjeli oporaviti, pa u ovom trenutku imamo svega desetak srednjih škola i samo dvije osnovne škole.
Ekumenizam
Naša Biskupska konferencija uspostavlja dijalog s drugim kršćanskim Crkvama i vjerskim zajednicama uglavnom putem Vijeća za ekumenizam i dijalog te putem Biskupske komisije HBK za dijalog sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom. S najvišim predstavnicima Srpske Pravoslavne Crkve sastajali smo se i prije i za vrijeme i poslije nedavnoga rata.
Europska Unija
Hrvatska se pripravlja za ulazak u Europsku Uniju. Iako Hrvatska još nije ušla u Europsku Uniju, često se u našem društvu, pa i od odgovornih ljudi u državi čuje: „Europska Unija traži ovo traži ono".
O situaciji s obzirom na demografiju u našem društvu imate priloženi izvještaj i glavne natuknice od strane relatora.
Uzorita i preuzvišena gospodo, dobro nam došli i ugodno se osjećali.
