Aktualnosti

Sabor Hrvatske biskupske konferencije (HBK) održao je svoje 73. plenarno zasjedanje od 20. do 22. listopada 2026. godine u sjedištu HBK-a u Zagrebu, pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa metropolita Dražena Kutleše.

Uz članove HBK-a na početku zasjedanja bili su nazočni zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u RH nadbiskup Leopoldo Girelli, delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine vojni ordinarij Miro Relota, delegat Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda zrenjaninski biskup Mirko Štefković, srijemski biskup Fabijan Svalina, subotički biskup Ferenc Fazekas i kotorski biskup Mladen Vukšić.

U pozdravnom govoru predsjednik HBK-a izrazio je posebnu dobrodošlicu novom apostolskom nunciju u RH, koji je prvi put od preuzimanja službe sudjelovao na zasjedanju HBK-a, istaknuvši kako je njegova prisutnost znak povezanosti naših mjesnih Crkava sa Svetim Ocem i sveopćom Crkvom. Izrazio je potom blizinu Svetome Ocu Lavu XIV., uz molitvu da mu Gospodin podari zdravlje, snagu i mudrost za pouzdano upravljanje Petrovom lađom.

Potom su gosti ukratko prikazali stanje Crkve i društva u svojim zemljama.

Nakon usvajanja zapisnika s prošlog zasjedanja biskupi su na početku radnoga dijela promišljali o provedbenoj etapi sinodskog procesa, koji je u Crkvi započeo 2021. Prema uputi pape Lava XIV., Generalno tajništvo biskupske sinode uputilo je svim biskupskim konferencijama pismo „Prema skupštinama 2027. - 2028., Etape, kriteriji i sredstva za pripremu“, u kojem se naglašava kako provedbena etapa nije zamišljena kao dodatno opterećenje redovitoga života crkvenih zajednica, nego kao poticaj njegovu usmjeravanju i obnovi iznutra. Sljedeća etapa sinodskog procesa obuhvaća pripremu i održavanje „sinodskih“ skupština na razini biskupija, na kojima će se razmatrati koliko je sinodski pristup zaživio u svakodnevnom životu crkvenih zajednica. U hrvatskim je okolnostima istaknuta potreba za objavom priručnika koji će crkvenim zajednicama pomoći primjenjivati sinodsku metodu razgovora u Duhu. Predviđeno je i osnivanje Sinodskog pastoralnog savjeta pri HBK-a radi promicanja i praćenja sinodalnosti. Sinodski proces trajat će do listopada 2028., kada će se u Rimu održati crkvena skupština na razini opće Crkve.

Na zasjedanju je posebna pozornost posvećena nacrtu dokumenta Ratio fundamentalis nationalis, koji sadrži načela i smjernice svećeničke formacije u Hrvatskoj. Izrada dokumenta bila je povjerena radnoj skupini pod vodstvom Vijeća HBK-a za sjemeništa i duhovna zvanja, a tekst je bio poslan na savjetovanje i svim rektorima bogoslovnih sjemeništa. Biskupima je predstavljena posljednja inačica dokumenta u kojem se osobito naglašava važnost cjelovite svećeničke formacije, koja obuhvaća ljudsku, intelektualnu, duhovnu i pastoralnu dimenziju, uz osobni pristup svakom kandidatu i odgovarajuće oblikovanje pripremnog razdoblja, tzv. propedeutske godine. U dokument su uneseni i naglasci koji svećeničku formaciju smještaju u perspektivu misionarske i sinodske Crkve. Biskupi su izrazili zahvalnost svim odgojiteljima, duhovnicima i profesorima koji sudjeluju u zahtjevnoj zadaći formacije budućih svećenika te naglasili važnost jasnih smjernica, međusobne suradnje i zajedničke potpore u njihovu odgovornom služenju.

U želji da se dodatno pridonese duhovnom dobru vjernika, očuvanju dostojanstva bogoslužja te jasnoći pastoralnih odgovornosti, biskupi su razmotrili prijedlog Odredaba o propovijedanju i vođenju duhovnih obnova s posebnim osvrtom na seminare karizmatske obnove i javne molitvene susrete.

Osvrćući se na Peti nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji, koji je 19. i 20. rujna održan u Osijeku i Aljmašu, biskupi su zahvalili Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji na organizaciji. Među važnim plodovima susreta posebno su prepoznati veća vidljivost osoba s invaliditetom i njihova uključenost u život Crkve, osnaživanje osoba s invaliditetom i njihovih obitelji te stvaranje pretpostavki za sustavniji razvoj pastorala osoba s invaliditetom. Istaknuta je važnost daljnjeg razvijanja započetih inicijativa kako bi njihovi plodovi postali trajnim dijelom redovitoga pastoralnog života Crkve. Polazeći od Krista kao izvora i uzora svakoga zajedništva, biskupi su prihvatili prijedlog novog trogodišnjeg ciklusa obiteljskog pastorala. Ciklus će trajati od 2027. do 2029. pod geslom „Da svi budu jedno” (Iv 17, 21), a cilj mu je osnažiti zajedništvo unutar obitelji i među njima te njihovu prisutnost i odgovornost u Crkvi i društvu.

Na zasjedanju je najavljeno da će se u organizaciji Vijeća/Ureda Hrvatske biskupske konferencije za laike održati susret posvećen vjernicima laicima pod naslovom „ZaJedno u poslanju - Vjernici laici u Crkvi i suvremenom hrvatskom društvu“ 19. veljače 2027. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Cilj ovog susreta je promišljanje o identitetu i ulozi vjernika laika, formaciji i njihovu suodgovornom sudjelovanju u životu i poslanju Crkve te važnosti zajedništva i udruživanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Sudionici će na predavanjima, panelima i radionicama te u razgovoru u skupinama promišljati o kršćanskom svjedočenju u profesionalnom, kulturnom i digitalnom okruženju te o konkretnom služenju čovjeku. U završnom dijelu susreta bit će predstavljeni zaključci plenarnog rada te će se zajednički promišljati o poticajima Duha Svetoga. Susret će završiti slavljem svete mise u bazilici sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu.

U okviru promišljanja o odgovornosti za očuvanje stvorenoga svijeta biskupi su se osvrnuli i na problem nepropisnog odlaganja otpada i onečišćenja okoliša na području Like, ali i u drugim dijelovima Hrvatske, izrazivši zabrinutost zbog posljedica nepropisnog odlaganja otpada i onečišćenja okoliša za zdravlje ljudi, očuvanje prirode i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Naglasili su važnost pravodobnog i odgovornog djelovanja nadležnih institucija te njihove međusobne suradnje kako bi se postojeći problemi primjereno rješavali te se spriječile daljnje štetne posljedice za ljude i okoliš. Prihvaćen je prijedlog da se poduzmu koraci za osnivanje Odbora HBK-a za zaštitu i unaprjeđenje stvorene stvarnosti.

Predsjednici pojedinih komisija, vijeća i odbora podnijeli su svoja izvješća.

Na zasjedanju su donesene odluke i o pojedinim mandatima u tijelima HBK-a. Obnovljen je mandat predsjedniku Vijeća HBK-a za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života splitsko-makarskom nadbiskupu metropolitu Zdenku Križiću, kao i članu Biskupske komisije HBK-a za ekumenizam šibenskom biskupu Tomislavu Rogiću. Imenovano je novo Upravno vijeće Hrvatskoga Caritasa. Zvonimir Ancić imenovan je ravnateljem Hrvatske katoličke mreže.

Biskupi su usuglasili i kalendar važnijih događanja za 2027. godinu. Izvanredna zasjedanja HBK-a održat će se 19. siječnja i 1. lipnja. Katehetsko-pastoralni kolokvij za svećenike bit će održan 2. i 3. ožujka, a 74. plenarno zasjedanje Sabora HBK-a predviđeno je od 6. do 8. travnja. Komemoracija žrtava Bleiburške tragedije i hrvatskoga križnog puta održat će se 15. svibnja. Članovi HBK-a susrest će se s članovima Hrvatske redovničke konferencije 1. lipnja. Susret hrvatskih i slovenskih vjernika održat će se u Novome Mestu 25. rujna 2027. Redovito jesensko zasjedanje HBK-a, 75. po redu, održat će se od 19. do 21. listopada. Sedmi hrvatski socijalni tjedan održat će se od 22. do 24. listopada u Zagrebu.

Prvoga dana zasjedanja biskupi su sudjelovali na predstavljanju monografije „1100 godina od splitskih crkvenih sabora i početaka Hrvatskoga Kraljevstva. Spomen na nacionalna jubilejska događanja Svete godine 2025.“, održanom u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu, u organizaciji Hrvatske biskupske konferencije i Glasa Koncila.