Aktualnosti

Na dan proslave 15. obljetnice uspostave Bjelovarsko-križevačke biskupije i ređenja njezina prvog biskupa, u četvrtak 20. ožujka 2025., u Bjelovaru, u Ordinarijatu Bjelovarsko-križevačke biskupije, šezdeset i treći put zasjedali su biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine.

Sjednici je predsjedao mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i metropolit, a prisutni su bili: biskup domaćin mons. Vjekoslav Huzjak, mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, mons. Milan Stipić, vladika križevački, te pomoćni zagrebački biskupi: mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski. Na početku sjednice s biskupima je zajedništvo podijelio i kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup u miru.

U svome pozdravu biskup Huzjak osvrnuo se na uspostavu Bjelovarsko-križevačke biskupije i na njezin život tijekom petnaest proteklih godina. Sretan što dijeli svoju radost sa subraćom u biskupstvu, posebno je zahvalio na zauzetosti koju su glede uspostavljanja Biskupije učinili kardinal Bozanić, tada kao nadbiskup i metropolit, te nadbiskup Kutleša, koji je tada pomagao kao djelatnik Kongregacije. Biskup je istaknuo da petnaest godina u životu jedne biskupije nije puno, ali se u prvim godinama stvaraju podloge i usmjerenosti, gradeći svijest o biskupiji i učvršćujući njezinu prisutnost. U tome blagoslovljenom početku i nastavljanju života mjesne Crkve važno mjesto ima zajedništvo i suradnja biskupā u Metropoliji.

Zahvaljujući Biskupu domaćinu na srdačnom prijemu nadbiskup Kutleša, čestitajući dvostruku obljetnicu, također je naglasio ozračje zajedništva i bratske suradnje, okupljenost u odgovornosti za mjesne Crkve te brigu za dobro vjernika. Napomenuo je da je svaki jubilej prigoda za zahvalu Bogu na milostima upućujući molitvu da Gospodin nastavi krijepiti biskupa Huzjaka u njegovoj službi, a vjernicima udijeli obilje blagoslova vodeći ih putem vjere, nade i ljubavi.

Nadbiskup je uveo u zasjedanje ističući dvije glavne točke koje su se odnosile na rad Međubiskupijskih crkvenih sudova i na oblike metropolijskoga djelovanja u području socijalnoga nauka Crkve. Zahvalio je preč. g. Josipu Šalkoviću i mons. Košiću za pripremanje izvješća i uvoda u raspravu, primijetivši da crkveni sudovi zauzimaju važno mjesto u životu Crkve, kao prostor očitovanja brige za istinu, pravdu i milosrđe te kao izraz skrbi za vjernike u složenim pravnim i pastoralnim okolnostima. Njihova je važnost vidljivija u vremenu izazova u tumačenju i primjeni kanonskoga prava, pazeći na očuvanje crkvenoga nauka i na dostojanstvo svake osobe koja u crkvenim institucijama traži pravdu. Zbog toga je potrebno iznjedriti načine unaprjeđivanja djelotvornosti Sudova.

Govoreći o socijalnome nauku Crkve u sadašnjosti koja očituje puno društvenih, ekonomskih i moralnih pitanja, upozorio je na poziv vjernika da budemo glas savjesti i neumorni zagovornici dostojanstva svake ljudske osobe, svjedoci istine evanđelja i promicatelji pravednosti. Osvrnuvši se na nauk Crkve, duboko ukorijenjen u Svetome pismu, i na pojedine dokumente Učiteljstva, poput enciklike 'Rerum novarum', naglasak je stavio na okosnice dviju novijih enciklika: 'Caritas in veritate' (2009.) pape Benedikta XVI. i 'Fratelli tutti' (2020.) pape Franje, odnosno na kontekst autentičnoga ljudskog razvoja i na ljubav u istini koja je temelj pravednoga društvenog poretka, kao i na bratstvo i socijalno prijateljstvo u svijetu mnoštva nepravda, isključenosti i siromaštva. U svijesti da pastoralna skrb treba povezati sakramentalni život i zauzetost vjernika za pravednije društvo, život Crkvene pokrajine u tome mora odražavati proroštvo nade i zagovaranje kulture života.

U razmatranju prve teme biskupima je pomoglo sažeto, ali ujedno i sadržajno bogato godišnje izvješće sudskoga vikara preč. g. Josipa Šalkovića o Međubiskupijskom sudu prvoga stupnja i o Međubiskupijskom prizivnom sudu za prošlu 2024. godinu. Razvidna je učinkovitost Sudova, omogućena pohvalnom zauzetošću djelatnika i stručnih suradnika, nošena trajnom pastoralnom brigom koja uključuje: pružanje pravne pomoći, otvorenost vjernicima u njihovim potrebama i osobne susrete kojih je u protekloj godini bilo više od devet stotina, zatim: razgovore, suradnju sa župnicima, aktualiziranje web-stranica Sudova i drugo. Posebno je vrijedna besplatna pravna pomoć koju pruža Ured za davanje savjeta. Tako se, na temelju preporuke župnika, besplatno savjetuje vjernike u svrhu pokretanja i pripremanja parnica za proglašenje ništavosti ženidbe. Dragocjen je to pristup u svijetu u kojemu drugi naplaćuju takve djelatnosti, što uistinu govori o posebnosti naših Sudova. Sudski vikar iznio je zahvalu za potporu Moderatoru Sudova i ostalim biskupima, a spomenuo je i poteškoće s kojima se oni suočavaju na Sudovima i zbog kojih se, unatoč htijenju za što žurnijim rješavanjem, neki procesi oduže. Ipak, gledajući generalno, postupci se rješavaju unutar godine dana.

Preč. g. Šalković biskupe je obavijestio da se, u suradnji s Hrvatskim kanonističkim društvom, organizira znanstveno-stručni studijski dan prigodom 25. obljetnice uspostave Sudova. Njegovo je održavanje planirano za 9. svibnja 2025. u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu. Budući da se radi o susretu koji predviđa izravnije iznošenje iskustava i dinamičniju komunikaciju sudionika, s pravom se može nadati i plodovima koji mogu pridonijeti daljnjim poboljšanjima rada crkvenih sudova u okvirima koji su širi od Zagrebačke crkvene pokrajine.

Mons. Vlado Košić predstavio je podlogu za raspravu o potrebi i načinu zauzetosti u područjima u kojima je važan socijalni nauk Crkve, kratko se osvrnuvši najprije na povijest i svrhu Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, a zatim i na osobnu uključenost u tim poljima, da bi se u većemu dijelu izlaganja zadržao na svojim sadašnjim aktivnostima i nastojanjima u Sisačkoj biskupiji, što može poslužiti kao poticaj za snažniju prisutnost i u drugim mjesnim Crkvama, odnosno u cijeloj Metropoliji.

Biskupi su - itekako svjesni razgranatosti i ubrzanosti promjena u svim segmentima društva, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi i svijetu - razmotrili pristupe koji bi u Metropoliji bili plodonosniji i pridonijeli većoj osjetljivosti, ali i djelotvornosti vjernika u društvenome životu. To se tiče i pitanja kako, ne zanemarujući postojeće prisutnosti, za budućnost organizirati žarišta i tijela metropolijskoga djelovanja, o čemu će se odlučiti u idućemu neposrednom razdoblju.

Nakon sjednice, biskupi Zagrebačke metropolije u zajedništvu s ostalim biskupima, s klerom i s okupljenim Božjim narodom, proslavili su euharistijsko slavlje u katedrali svete Terezije Avilske u Bjelovaru koje je predvodio zagrebački nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša.