Objavljeno: 21.07.2023.
U povodu 700. obljetnice preminuća prvoga hrvatskog blaženika, Augustina Kažotića, njegova svetkovina bit će svečano proslavljena 3. kolovoza 2023. u Župi bl. Augustina Kažotića na zagrebačkoj Peščenici.
Središnju misu svetkovine u župnoj i samostanskoj crkvi bl. Augustina (Peščenica, Ivanićgradska 71) u 19 sati predslavit će zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. Toga dana mise će biti slavljene i u 7, 8:30 i 11:30.
Devetodnevna priprava za proslavu svetkovine i jubileja počet će na blagdan sv. Jakova, u utorak 25. srpnja 2023., kada će misu predslaviti župnik Župe sv. Dominika u Konjščini vlč. Milan Pušec.
U okviru priprave, od 26. do 28. srpnja bit će održana duhovna obnova s temom Hranom i radošću napuni srca naša (Dj 14, 17). Voditelj fra Ante Vučković iz Splita svakoga će dana imati predavanje u 18:30, nakon kojega će biti slavljena misa, a program će biti zaključen molitvom pred Presvetim u 20 sati.
Od 29. do 31. srpnja mise će predslaviti don Ivica Mršo, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. U utorak 1. kolovoza euharistiju će predslaviti dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Josip Šimunović. U srijedu 2. kolovoza predslavitelj će biti prior samostana i župnik Župe Kraljice svete krunice u Zagrebu fr. Ivan Marija Tomić, OP.
Krunica će svakoga dana biti moljena u 18:30, osim tijekom duhovne obnove od 26. do 28. srpnja, kada će biti u 18 sati.
Svakoga dana svećenici će biti vjernicima na raspolaganju za slavlje sakramenta pomirenja od 18:30.
Prvi hrvatski blaženik, dominikanac i biskup Augustin Kažotić rođen je u Trogiru oko 1260., a umro u Luceri 3. kolovoza 1323. godine.
U red sv. Dominika ušao je u Splitu. Nakon završetka studija u Sorbonni radio je s fra Nikolom Bocassijem koji je kasnije postao kardinal i papa Benedikt XI. On ga je 1301. godine imenovao biskupom u Zagrebu. Kao zagrebački biskup bio je teološki pisac i propovjednik.
U obilascima biskupije svećenike je poticao na pastoralni rad i duhovni život. Reformirao je liturgiju i uveo originalni „zagrebački obred“.
Utemeljitelj je katedralne škole, uveo je u katedrali zajedničko moljenje časoslova, vodio je računa o higijeni naroda i zdravstvu, a brinuo se o siromasima.
Od svojih biskupskih prihoda redovito je veći dio dijelio siromasima. Papa ga je uskoro imenovao biskupom Lucere, maloga grada u južnoj Italiji, gdje je umro i nakon godine dana. Tijelo mu se čuva u tamošnjoj katedrali, a dio moći u njegovoj kapeli u zagrebačkoj katedrali.
Blaženim ga je proglasio 1702. godine papa Klement XI., a vodi se postupak i za njegovo proglašenje svetim.
Povjesničar Baltazer Krčelić, kanonik, piše da je 1312. g. u doba gradnje katedrale bila velika suša i da je po zagovoru sv. biskupa na današnjem Trgu bana Jelačića provreo izvor vode, koji je u posljednje vrijeme vrlo lijepo uređen. To je svima poznati „Manduševac“.
