HR
Najstariji dio Zagreba je Gornji grad, s Kaptolom. Netko je taj dio grada nazvao "srcem" grada Zagreba. Zlatnom bulom 1242. Gradec, naš Zagreb, postao je slobodni kraljevski grad. Zlatna bula nalagala je da grad mora biti opasan zidinama i utvrdama, a u grad se moglo ulaziti samo kroz gradska vrata!
Jedna od njih sačuvana su do današnjih dana i to su dobro nam poznata Kamenita vrata. Od velikog požara 31. svibnja 1731. još poznatije postale su kapelica u tim vratima i slika, znane pod nazivom Majka Božja od Kamenitih vrata. Naš povjesničar i književnik Adam Baltazar Krčelić zapisao je da je nakon tog požara, u hrpi pepela, pronađena Gospina slika - cijela i neoštećena!
Na dvjestotu godišnjicu njezina čudesnog očuvanja 31. svibnja 1931. godine svečano okrunjena zlatnom krunom. Na 260. godišnjicu obilježavanja tog svetišta, u kojem mnogi vjernici paljenjem svijeća iskazuju zahvalnost svojoj zaštitnici, zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić proglasio je 31. svibnja 1991. godine Majku Božju od Kamenitih vrata i zaštitnicom Zagreba, a na taj se blagdan obilježava i Dan grada.
Gospina slika na platnu, veličine 57x47 cm potječe iz šesnaestog stoljeća i smještena je u barokni oltar Kamenitih vrata. Tako su jedna vrata postala naročiti "prolazni" Božji dom - jer već stoljećima Zagrepčani i mnogi koji posjećuju naš glavni grad kroz njih prolaze i zastaju pred Marijinim likom. Bar na tren.
No, puno je i onih koji se klanjaju i mole, pale svijeće, odaju počast dragoj nam Majci, traže utjehu i zahvaljuju na pomoći.
Lik Majke Božje Kamenitih vrata ugrađen je u oltar s kipovima sv. Petra i Pavla. Uz njih se, sa svake strane, nalaze dva bijela anđela koji odaju počast Gospi.
Iznad slike nalazi se Marijin pozlaćeni monogram, a Majka Božja sjedi na kraljevskom prijestolju. Desnom rukom obgrlila je maloga Isusa, a u lijevoj ruci drži kraljevsko žezlo.
Na dnu slike je mjesec, a sa svih strana okružuju je oblačići. Marija nosi haljinu grimizne boje, a na ramenima joj gledamo plašt ukrašen zlatnim zvijezdama. Oltar sa slikom Majke Božje štiti barokna, izvanredno lijepa željezna ograda.
Mnoga naša prošteništa, kapelice, crkve i katedrale dnevno obiđu brojni vjernici i slučajni prolaznici, ali malo je Božjih domova koje svaki dan toliko ljudi posjeti kao Kamenita vrata. Jer, kroz Kamenita vrata ide se na posao, u školu, u muzeje...
Uz sliku Majke Božje stoga neprestano gore brojne svijeće, koje imaju duboko značenje.
Jedan od poznatih Gospinih štovatelja, hrvatski pjesnik Dragutin Domjanić, ovako pjeva Majci u pjesmi “Pri kamenitih vrati”: “Z oltara v črnu noć/ Do luči luč trepeće/ Molitvah vrući žar,/ Gori iz vsake sveće”.
GK/Branko Pilaš
