HR

Aktualnosti

Objavljeno: 26.03.2025.

Proslavljen Dan Hrvatskog mariološkog instituta

Hrvatski mariološki institut (HMI) Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proslavio je svoj dan u utorak 25. ožujka, na svetkovinu Navještenja Gospodinova, misnim slavljem koje je predvodio sisački biskup Vlado Košić u crkvi sv. Martina u Zagrebu.

Koncelebrirali su o. d. dekana KBF-a fra Mario Cifrak, OFM, predstojnik HMI-a fra Ivan Karlić, OFMConv., te drugi svećenici članovi HMI-a, a liturgijsko pjevanje predvodili su bogoslovi Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu pod vodstvom Adriana Bogdana.

Biskup Košić, sam dugogodišnji predstojnik HMI-a, najprije je HMI-u čestitao njegov dan kao i dosadašnjih 51 godinu djelovanja. Zatim je zahvalio dosadašnjem predstojniku HMI-a prof. Karliću za vrlo zauzeto vođenje HMI-a te zaželio novoizabranoj predstojnici izv. prof. dr. sc. s. Valeriji Kovač plodonosan rad, a HMI-u da uz zagovor Blažene Djevice Marije nastavi svoje djelovanje i sljedećih 50 godina.

Biskup Košić na početku se osvrnuo na ustrojstvo i djelovanje HMI-a dugo 51 godinu te rekao kako je izbor žene na čelu instituta izv. prof. dr. sc. s. Valerije Kovač korak s eklezijalnošću pape Franje. "Nedavno je izabrana prof. s. Valerija, kojoj iskreno čestitam. Svi ju dobro znamo kako je bila vrijedna tajnica HMI, što služi na čast i njoj i čitavom HMI-u. K tome ovaj izbor je promocija žene što preferira papa Franjo koji, gdje je god moguće i u tijelima Svete Stolice, imenuje žene na vodeće funkcije. Naš je dakle HMI započeo već novo razdoblje nakon pola stoljeća služenja. Doista je riječ o služenju i teologiji i fakultetu, a time i Crkvi i našem narodu. Naime, i kad nije mogao djelovati u vlastitoj državi, HMI je uvijek, posebno na međunarodnim kongresima diljem Europe i svijeta, promovirao Hrvatsku i njezinu teologiju i mariologiju", kazao je biskup Košić.

Osvrćući se na svetkovinu Navještenja Gospodinovog propovjednik je naglasio kako je riječ o svetkovini koja je i Gospodinova i marijanska: Gospodinova, jer njome slavimo utjelovljene Sina Božjega, a i marijanska jer se spominjemo da se to dogodilo od Marije Djevice.

Sisački biskup prisjetio se i svojih profesorskih dana na KBF-u i skripte koju je iz mariologije priredio za studente, a u kojoj tumači sadržaj katoličke vjere u Marijino djevičanstvo. "To da je Marija kao djevica ante, in et post partum začela i rodila Isusa po Duhu Svetome i tako zavrijedila naslov Djevica ne znači ništa drugo negoli da je Isusovo začeće i rođenje djelo isključivo odozgor, dakle Božje. To nipošto ne umanjuje ljudsku ljubav u kojoj se od oca i majke svi ljudi začinju i rađaju, pa ne bi bilo nikakve sablazni ni da se Sin Božji tako začeo i rodio, a to da je začet bez zemaljskog oca samo znači da je on sav odozgor. Tako to tumači Karl Rahner i sviđa mi se to tumačenje. Ali to da je Isusu jedini otac Otac nebeski ne znači opet zamjenu za zemaljskog oca jer to Bogu nije trebalo, tako da ni Duh Sveti ne predstavlja Marijina zaručnika, kao što se to nekada neobično i netočno govori kad se Mariju naziva Zaručnicom Duha Svetoga. Ona je bila zaručnica Josipa, sina Davidova, iz Nazareta. A Bog ju je izabrao da bude majkom Sina Božjega koji se utjelovio i postao čovjekom“, istaknuo je.

Biskup Košić dodao je kako je "Blagovijest, tj. današnji događaj inkarnacije, odnosno začeća Sina Božjega kao čovjeka od Djevice Marije, čin najveće ljubavi, ljubavi Božje prema ljudima. Pa i ljudska ljubav ne biva shvatljiva ako nije utjelovljena. Samo kad se osjećaji naklonosti, kad se odluka da se s drugim dijeli život i prihvaća ga u dobru i zlu, utjelovi ta ljubav postaje vidljiva i stvarna. Princip inkarnacije je za sve nas veoma važan. On je kršćanski princip. Mi bez utjelovljavanja svoje vjere, nade i ljubavi ne bismo mogli svjedočiti da doista pripadamo Kristu,“ zaključio je.

Na kraju je fra Karlić zahvalio biskupu Košiću za predvođeno euharistijsko slavlje kao i za njegovu trajnu podršku djelovanju HMI-a te pozvao sve prisutne da nastave slavljeničko druženje na prigodnome domjenku.
 
 
KBF/IKA
Ispišite stranicu:
Ova stranica upotrebljava kolačiće
Nužni kolačići - omogućuju interakciju s uslugom ili internetskom lokacijom kako biste mogli pristupiti osnovnim značajkama za pružanje te usluge. Odnose se na zatraženu uslugu kao što je, npr. identifikator sesije trenutačnog posjeta.
Funkcionalni kolačići - omogućuju internetskoj stranici pružanje poboljšane funkcionalnosti i personalizaciju, npr. pamćenje jezika na kojem se prikazuje sadržaj stranica toga internetskog mjesta.
Statistički kolačići - omogućuju prikupljanje podataka u agregiranom obliku bez identificiranja samoga korisnika. Služe za praćenje ponašanja korisnika na internetskoj stranici u svrhu istraživanja tržišta i praćenja analitike. Ovi uvidi omogućuju internetskoj stranici poboljšavanje sadržaja i razvijanje boljih značajki koje unaprjeđuju korisnički doživljaj.
Marketinški kolačići - omogućuju prikupljanje informacija o navikama i ponašanju korisnika na internetskom mjestu radi objavljivanja relevantnih oglasa za korisnika usklađenih s njegovim interesima. Također se mogu koristiti i za mjerenje učinkovitosti neke kampanje.
Prihvaćam odabrane
Na ovoj mrežnoj stranci koriste se kolačići. Molimo Vas da pročitate Postavke kolačića ili ažurirajte postavke.
Prihvaćam sve