U homiliji kardinal Bozanić naglasio je kako je radostan "što smo ovdje u ovom lijepom zajedništvu pogleda, molitava i vapaja upravljenih prema dragom Liku Majke Božje od Kamenitih vrata, slaveći svetkovinu naše Zaštitnice i Čuvarice grada Zagreba. Upravo na današnji dan, 31. svibnja 1991. godine, sluga Božji kardinal Franjo Kuharić, tadašnji zagrebački nadbiskup, u svečanoj Euharistiji, slavljenoj na trgu podno južnog portala drevne crkve sv. Marka, u prisutnosti mnoštva pobožnih vjernika te najviših predstavnika hrvatskoga glavnog grada Zagreba, izvršio je vjernički čin kojim je Majku Božju s naslovom „od Kamenitih vrata“ proglasio Zaštitnicom i Čuvaricom našega Grada."
"Majka Božja od Kamenitih vrata ima osobitu draž i privlačnost", podsjetio je Kardinal i nastavio: "Već i sam naziv Majka Božja od Kamenitih vrata govori o vratima. A vrata znače: ulazak i izlazak, odlazak i povratak, susret i rastanak. To je svetište na prolazu i uvijek otvoreno i po danu i po noći. Živo je tijekom cijele godine, po lijepom i ružnom vremenu. Uvijek netko prolazi, zastaje, moli, pali svijeću… Nema dana ni sata da se ljudi ne zaustave pred čudotvornom slikom. Tu nema mnoštva hodočasnika, ali molitva je uvijek prisutna. Prolaze djeca, mladi i starije osobe, žene i muškarci, radnici i službenici, učitelji i đaci, bolesni i zdravi… Ostavljaju svoj zaufani znak: misao, molitvu, vapaj, svijeću. Kamenitim vratima rado navraćaju đaci i studenti. Stoga je otac Bonaventura Duda znao reći da bi se Gospa od Kamenitih vrata mogla nazvati i Majka Božja Studentska. A naše Sestre milosrdnice, revne čuvarice svetišta, znaju mnoge sudbine i mnoga uslišanja."
Kardinal Bozanić istaknuo je kako Zagreb smijemo prepoznati i zvati 'Marijinim gradom': "Danas po trideset i peti put, to će reći trideset i pet godina ovu svetkovinu slavimo zazivajući Majku Božju od Kamenitih vrata kao Zaštitnicu grada Zagreba. To je slavlje bilo uključeno u pripravu vanjske proslave jubileja 1994. godine, to jest crkvene proslave 900. obljetnice osnutka Zagrebačke biskupije i prvog poznatog pisanog spomena imena Zagreba. Priprava je bila ispunjena molitvenim, pokorničkim i obnoviteljskim sadržajem s nakanama za obraćenje i mir u našoj Domovini. Stoga smijemo reći da je ta odluka niknula ne samo iz suočavanja s tada (1991.) započetim ratom protiv Hrvatske nego poglavito iz iznimno dubokoga prožimanja Zagreba i prisutnosti Blažene Djevice Marije u njemu. Kao što je to vidljivo u nekim drugim europskim gradovima, i mi svoj Zagreb smijemo prepoznati i zvati 'Marijinim gradom' (Civitas Mariae)."
Dodao je kako "smijemo ustvrditi da je hrvatska kršćanska pobožnost izrazito marijanska i da je Zagreb marijanski grad! U vremenu kada se s raznih strana propituju sastavnice identiteta ukorijenjenih u prošlosti i pokušavaju uspostaviti i oblikovati nove, razvidni su odmaci od nosivih uporišta koja ne bi smjela biti zanemarena. Redovito zajednice ljudi, države, gradovi i mjesta na svojim grbovima i stjegovima ističu znakovne sažetke onoga što ih obilježava, po čemu jesu ili žele biti prepoznatljivi. (...) Meni je drago zagrebački grb razmatrati u svjetlu kršćanskoga otajstva s marijanskim karakteristikama. Svaka sastavnica grba poveziva je s Marijom, štoviše s Majkom Božjom od Kamenitih vrata. Najveći dio grba zauzima prikaz utvrđenoga grada kojemu su u središtu otvorena vrata i to - zlatna vrata. Grad koji pokazuje ljepotu staroga i novoga, koji je i utočište i obrana, i riznica i sigurnost. U Zagrebu je najjasnija slika takvoga grada ostala vidljivom upravo na Kamenitim vratima koja su otvorena i iz kojih u tami žari svjetlo zlatne prisutnosti Bogorodice s Djetetom u naručju, a u kršćanskoj simbolici boja neba je upravo zlatna."
Na kraju homilije kardinal Bozanić podsjetio je na povezanost papa u posljednjim desetljećima s likom Majke Božje od Kamenitih vrata. Kazao je kako su i riječi pape Lava XIV. u homiliji na početku njegove petrovske službe pune marijanske duhovnosti, noseći u sebi sadržaje koje vrijedi ponoviti i pamtiti: "Želimo reći svijetu, s poniznošću i radošću: gledajte Krista! Približite mu se! Prihvatite njegovu Riječ koja prosvjetljuje i tješi! Čujte njegov poziv na ljubav kako bismo postali njegova jedinstvena obitelj: u jednome Kristu - jedno smo. To je put kojim trebamo ići zajedno, međusobno, ali i s drugim kršćanskim Crkvama, s onima koji slijede druge religije, s onima koji traže Boga, sa svim ženama i muškarcima dobre volje - kako bismo zajedno izgradili novi svijet u kojem kraljuje mir."
Kardinal je poručio kako su riječi pape Lava "ispunjene su duhom poniznosti i radosti, takve su kao da ih čujemo iz Marijina srca i usta: Što god vam rekne učinite! (Iv 2, 5), rekla je Marija. A Lav XIV.: Gledajte Krista! Približite mu se! Prihvatite njegovu Riječ! Čujte njegov poziv na ljubav! Sve to da bismo bili zajedno s Kristom. I opet se korisno sjetiti da smo ovdje u Zagrebu svoje susrete s papom Benediktom XVI. stavili upravo pod taj slogan: Zajedno u Kristu!, onaj sažetak koji sada papa Lav stavlja pred cijelu Crkvu i svijet. Potrebni su nam ti sažetci na koje se lakše vraćamo, koji prosvjetljuju i tješe, baš kao i ovaj večerašnji susret koji ohrabruje, jača i pomaže iznova promatrati i biti dionicima Crkve, žive i Kristove, dionicima našega crkvenoga zajedništva i našega Zagreba. Draga braćo i sestre, dragi Zagrepčani i hodočasnici, hodajmo s Marijom koja je svijetu rodila Spasitelja, da bismo bili i ostali hodočasnici nade koja ne postiđuje."